Tribina Čakovec četvrtkom / 26. listopada 2023. / 20.00 sati
Satiričko kazalište Kerempuh
OŽALOŠĆENA PORODICA
Autor: Branislav Nušić
Redatelj: Ivan Plazibat
Dramaturginja: Nikolina Rafaj
Scenografkinja: Paola Lugarić
Kostimografkinja: Petra Pavičić
Suradnik za scenski pokret: Damir Klemenić
Skladateljica: Tamara Obrovac
Suradnik za scenski govor: dr. Dejan Sredojević
Oblikovateljica svjetla: Vesna Kolarec
Fotografkinja: Jelena Janković
Inspicijentica: Ena Subotić
Skladbe:
Balkanski narodnjak, Zora očajnika i Kraj, snimljene u suradnji s glazbenicima: Mirsad Dalipi – udaraljke, bubnjevi, Antonio Vrbički – harmonika, Jurica Rukljić – tuba
Tonski snimatelj: Mario Rašić (Unison studio)
Uloge: Hrvoje Kečkeš, Marko Makovičić, Matija Šakoronja, Luka Petrušić, Filip Detelić, Vilim Matula, Branka Trlin, Linda Begonja, Mia Anočić – Valentić, Anita Matić Delić, Josipa Anković
Načelo prevare kao vrhovno načelo koje orkestrira Nušićevom Ožalošćenom porodicom ne upućuje nas na pitanje – tko će biti prevaren (jer svi će biti), već tko će biti brži u tom procesu nadmudrivanja. S egzistencijom. Jedni s drugima. Baš kao i sa samim sobom.
Vanjska crnina u koju se obavija kolektivno tijelo porodice savršeno se nastavlja na unutarnje crnilo uskogrudne malograđanštine čija je glavna pokretačka sila akumulirati još – imovine, moći, statusa… Trezvenost koja pak obavija laž, kao ultimativno sredstvo dolaska do spomenutih ciljeva, pokazuje Nušićevu sposobnost vještog mapiranja ljudskih patologija koje nadrastaju kako prostorne tako i vremenske okvire. Sve dok svjedočimo brojnim skakanjima za vrat, kao i zabijenim noževima u leđa, Nušića možemo shvaćati dijagnostičarem s nepovoljnom dijagnozom – stanje je ostalo nepromijenjeno.
Trajanje: 1 sat i 40 minuta
CENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC / GALERIJA
četvrtak / 26. listopada 2023. / 19.00 sati / otvorenje izložbe plakata Borisa Lisjaka
Trajanje: 26.10. – 21.11.2023.
CENTAR i LiJA
Kada promišljamo o grafičkom dizajnu ne smijemo zaboraviti kako, uz tehničku komponentu, sadrži estetsko spajanje slikovnih i verbalnih elemenata kako bi autor stvorio poruku koja je promatraču istovremeno čitka i prepoznatljiva što pridodaje kompleksnosti svakog dizajna. Primijenjena umjetnost nam daje predmete uporabne prirode i kreativnih ograničenja s ciljem stvaranja prepoznatljivog „rukopisa“ koji se očituje kroz autorov senzibilitet za nedjeljivost boja, oblika, forme i sadržaja. Sinteza likovnosti i funkcionalnosti upravo je ono što odlikuje radove Borisa Lisjaka čije grafičko oblikovanje ilustrira te nadopunjuje mnogobrojne programe i djelatnosti Centra za kulturu Čakovec više od četiri desetljeća.
Kazališni programi za djecu i mlade predstavljeni su plakatima koje prvenstveno odlikuje plošno oblikovanje poznatih nam likova upečatljivih kolorita i nenametljivih kompozicija. Snažni kontrasti lokalnih boja odražavaju vedrinu sadržaja koje prate pa nas tako sa Lisjakovih plakata gledaju prepoznatljivi i šareni „zmajčeki“, zaštitni znak Assiteja – susreta profesionalnih kazališta za djecu i mlade, ali i vješto ilustrirani likovi iz djetinjstva kao što su Pčelica Maja te Vuk i sedam kozlića koji su se našli na kazališnim daskama Dječjeg gradskog kazališta Čakovec. Zaigranost i lakoća likovnog izričaja isprepletena je s promišljanjem sadržaja pa će tako Bijeli klaun Dramskog studija Dada tek stidljivo izroniti iz svoje bjeline naznačen ponekom crnom linijom koje upotpunjuju intenzivno crveni elementi ocrtavajući dječaka koji za bojom traga u vlastitom životu.
Filmski programi za mlade evociraju srodnu impresiju. Složeno djelo nastaje iz jednostavnih polazišta. Osnovne geometrijske forme suprotstavljene podlogama snažnih boja na plakatima Revije filmova za mlade pretvaraju se u snimateljsku kameru i filmsku klapu širokih osmjeha. Rola filmske vrpce razmotala se i pretvorila u brod koji će na nove pustolovine odvesti Školu animiranog filma. Moje malo kino ispunjeno je nemarno spuštenim ruksacima, mobitelima i igračkama, sve u iščekivanju nadolazeće projekcije koja samo što nije počela. Kino za mlade pozornost plijeni dinamičnom izmjenom kružnih oblika ispunjenih ikonama filmskog rječnika, ali i popularne kulture kojoj filmska djelatnost pripada.
Plakate glazbenih programa objedinjuje ritam. Skladno se izmjenjuju plohe, boje, grafizmi i tipografija pomno biranih fontova. Glazbeni instrumenti ukomponirani su vješto i nenametljivo kada je riječ o Jazz Fairu dok plakatom za godišnji koncert Big banda Čakovec uz Tribinu ČČ naprosto dominira zmijoliki saksofon koji djeluje kao da je izrađen u tehnici kolaža. Čak i strogi pogled Josipa Štolcera Slavenskog, uz Majski muzički memorijal, djeluje blaže dok proviruje iz umirujuće zelene podloge.
Gledano s formalnog stajališta, jedini zajednički nazivnici ovih šarolikih tiskovina su Boris Lisjak i njegova dugogodišnja suradnja s Centrom za kulturu Čakovec. Uz kazališne, filmske sadržaje i revije filma te glazbene programe, Lisjakovo oblikovanje prati i ostale rado posjećivane sadržaje Centra kao što su tribina Čakovec Četvrtkom, likovne izložbe, festival stripa i mnoge druge za koje, osim dizajna plakata, osmišljava vizualni identitet brojnih popratnih materijala – deplijana, kataloga, pozivnica, naslovnica za časopis Cooltura i dr. Unatoč tome što zastupljeni materijali predstavljaju tek neznatan dio Lisjakova stvaralaštva, predstavljaju reprezentativni presjek autorova promišljanja o likovnosti u službi informiranja i raznovrsnost u pristupu oblikovanju koje, neovisno o temi, nikad ne gubi autorov pečat.
(Tanja Karas, mag. hist. art.)
Vesna Makovec
