Prirodne ljepote Hrvatske
Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 28. siječnja redovite poštanske marke „Prirodne ljepote Hrvatske“. Posebnost ovog izdanja jest što su samoljepljive poštanske marke Republike Hrvatske prvi put izdane u rolama. Marke su otisnute sa slovnim oznakama koje označavaju nominalnu vrijednost izdanih maraka.
Poštanska marka sa slovnom oznakom A koristi se za slanje pisma mase do 50 g u unutarnjem prometu te za dopisnicu/razglednicu u unutarnjem prometu. Poštanska marka sa slovnom oznakom B koristi se za pismo mase do 50 g u međunarodnom prometu, a marka označena slovnom oznakom C koristi se za slanje prioritetne dopisnice/razglednice u međunarodnom prometu.
Motivi redovitih poštanskih maraka su Kopački rit, Modra špilja i Telašćica, a autori izdanja su Ivana Vučić i Tomislav-Jurica Kaćunić. Njihov dizajn nastao je prema fotografijama Marija Romulića i Dražena Stojčića. Poštanska marka s motivom Kopačkog rita nominalne vrijednosti A tiskana je u nakladi od 4 600 000 primjeraka, marka s motivom Modre špilje i nominalne vrijednosti B tiskana je u nakladi od 600 000 primjeraka, a poštanska marka s motivom Telašćice i nominalne vrijednosti C tiskana je u nakladi od 3 100 000 primjeraka.
Marke su izdane na gumiranom papiru u arcima od 50 maraka i rolama od 100 samoljepljivih maraka. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).
Park prirode Kopački rit biser je krajnjeg sjeveroistoka Hrvatske, na razmeđu Slavonije i Baranje. Smjestio se u velikom poplavnom području, jednom od najbolje očuvanih u srednjoj Europi, kojeg su stvorile moćne rijeke Dunav i Drava. Velika je to oaza biljnog i životinjskog svijeta, iznad svega ptica, kojih u parku ima 300 vrsta.
Čarobna Modra špilja smjestila se na sjeveroistočnom rubu otoka Biševa, u uvali Balun, i mami znatiželjnike s nedalekog Visa. Ovaj geomorfološki fenomen jadranskoga krša nastao je dugotrajnim udaranjem valova o strmu obalu. Otkrivena 1884., špilja je duga 24 metra, a pod zaštitom je od 1951. godine.
Park prirode Telašćica smješten je na južnom dijelu Dugog otoka. Ime je dobio prema srednjovjekovnom nazivu Tilagus, jer izgleda kao tri međusobno spojena jezera. Ipak, nije samo izgledom Telašćica zaslužila ponijeti oznaku parka prirode, nego i zbog biljaka i životinja, raznolikosti morskog dna, geoloških značajka i ostataka iz ljudske starine. Slano, ljekovito jezero Mir poseban je dragulj ovog parka.
(HP)