Skidaju se u Vukovaru, ali dvojezične ploče postavljat će se u Orehovici. Prvi puta, više od 33 posto stanovništva čine pripadnici romske nacionalne manjine. Time ostvaruju prava na ravnopravno korištenje jezika i pisma, ali još uvijek nisu sigurni na kojem jeziku će ploče ispisati. Zato postoji mogućnost i trojezičnih ploča u cijeloj općini.
Dvojezične ploče stižu u Orehovicu. Romi sada ostvaruju pravo na ravnopravnu upotrebu svog jezika, jer čine 33 posto stanovništva. Ali, uz jednu nedoumicu.
“Koji romski jezik? Kad govorimo, službeni romski jezik u svijetu je romani ćhib koji Romi u Međimurju ne govore, a bajaški jezik još uvijek nije standardiziran, sad se rade pripreme da on postane standardiziran. Sad kad vi pitate Rome da oni pročitaju nešto na bajaškom, vrlo teško će se i oni sami snaći”, navodi pročelnica Upravnog odjela za civilno društvo Međimurske županije Maja Odrčić Mikulić u prilogu reporterke Dnevnika Nove TV Ivane Kopčić.
Zakonski rok za postavljanje ploča istječe u ožujku. Općina zajednički mora donijeti odluku o jeziku, a zastupnik Roma u Saboru Veljko Kajtazi poručuje: “Ja uopće nemam ništa protiv toga da bude i na ploči ono što oni žele. Hoće to biti dvojezična ploča ili trojezična…”.
U tom slučaju – hrvatski, romski i bajaški jezik. Stanovnicima Orehovice – baš svejedno. “Znate što? Ja imam toliko svojih problema svojih, to me uopće ne zanima”, poručuju.
Ne žele nazive ispisane na više jezika
A Općinsko vijeće romske nacionalne manjine u Orehovici, uopće ne želi nazive ispisane na više jezika, tvrdi pročelnica.
“Općina Orehovica je ta koju uvijek ističemo kao pozitivan primjer s obzirom na taj suživot na dosta visokoj razini i oni smatraju da su oni govornici hrvatskog jezika”, kazala je Odrčić Mikulić.
Zadnju riječ ima načelnica Općine, koja na pozive Dnevnika Nove TV u petak nije odgovarala. Nije se javljala ni zainteresiranima za sastanak na temu postavljanja ploča.
“Čekam njen poziv, kadgod ona misli da trebamo sjesti i o tome razgovarati, ja stojim njoj na raspolaganju”, poručuje Kajtazi.
Posljednjim popisom stanovništva, Romi su, osim naziva općine, ulica i institucija, ostvarili još jedno pravo – prvi put u povijesti birat će zamjenika župana iz redova romske manjine.
Izvor: https://dnevnik.hr/
