Najvećim europskim teleskopom za Sunce astronomi su uspjeli dobiti spektakularne fotografije naše matične zvijezde. “To je kao da s udaljenosti od jednog kilometra vidite savršeno izoštrenu sliku igle na nogometnom terenu”, navodi u propćenju Leibniz-Institut für Sonnenphysik (KIS).
KIS je priopćenju pridodao nekoliko fotografija, od kojih najviše plijenu pažnju slika sunčeve pjege s donedavno teško zamislivom oštrinom najistnijih detalja. Riječ je o snimkama nastalima pomoću teleskopa GREGOR, smještenom na nadmorskoj visini od 2390 metara na planini Teide na otoku Tenerife u Kanarskim otocima.
Institut navodi da su ovim teleskopom uspjeli dobiti rezoluciju i jasnoću takvih razmjera da razaznaju detalje na Suncu širine samo 50 kilometara. Ako znamo da je Sunce od Zemlje na tako ogromnoj udaljenosti da svjetlosti treba čak 8 minuta i 19 sekundi da je prevali, te da je Sunca promjera čak 1,4 milijuna kilometara, takva razlučivost s takve udaljenost doista opravdava usporedbu Lucie Kleint, koja vodi ovaj solarni teleskop i koja potpisuje priopćenje.
“Bio je to uzbudljiv, ali i vrlo zahtjevan projekt. Za samo jednu godinu sasvim smo redizajnirali optiku, mehaniku i elektroniku kako bismo dobili slike najbolje moguće kvalitete”, napisala je.
Najveći napredak u istraživanju ona i njeni suradnici uspjeli su postići u ožujku. Dok je Europa patila okovana zimom, epidemijom koronavirusa i lockdownom, oni su na planini na Tenerifeu, nedaleko od obala Zapadne Sahare, uspjeli sve na GREGOR-u posložiti točno kako su planirali. Omelo ih je, istina, to što neko vrijeme nisu mogli promatrati nebo, jer – iako je riječ o otoku predivne klime “vječnog proljeća i ljeta” – planina je toliko visoka da su se oni našli blokirani sniježnim olujama.
No, srpanj je donio nagradu za sve ono što su napravili i za strpljivost. Španjolska se, kao i cijela Europa, otvorila, bilo je vedro i oni su se ponovno okupili kako bi isprobali verziju teleskopa kako su ga pripremili.
Projekt je bio, objašnjava se u priopćenju, izrazito riskantan, ne samo zbog tehničke složenosti, nego i više zbog kratkog vremenskog roka u kojem su to namjeravali uspjeti i na kraju i uspjeli.
“Optike teleskopa su vrlo kompleksni sustavi zrcala, leća, prizmi, filtera i mase drugih elemenata. Ako bilo koji od svih tih elemenata ne bi bio savršen, zbog primjerice tvorničke nesavršenosti, to bi se osjetilo na rezultatima cijelog sustava”, opisali su.
Foto: ESA
Drugim riječima, ono što bi se dobilo, bilo bi razočarenje i frustrirajuće poput naočala koje vam ne odgovaraju dioptrijom. Problem u takvim situacijama s ovakvim teleskopima je u tome što je vrlo teško pronaći što to točno za nijansu u teleskopu promjera metar i pol nije savršeno pogođeno, pa da se popravi. I GREGOR je imao nekoliko takvih problema prije nego što su ga doveli do optičkog savršenstva.
“Primjerice, astigmatizam je jedan od takvih optičkih problema. On muči između 30 i 60 posto čovječanstva, ali isto tako i teleskope”, potrudili su se s Instituta dati “duha” svom priopćenju.
Konkretan problem na GREGOR-u ovom prilikom riješili su tako što su, nakon što su pronašli koja dva elementa su problematična, zamijenili ih odgovarajućim paraboličkim zrcalima, ispoliranima do preciznosti od 6 nanometara. Kako su objasnili, riječ je o preciznosti do jedne desettisućinke debljine prosječne ljudske vlasi kose.
Autor: Sergej Županić
Izvor: