GORIČAN-Hrvatska povijest
Osnivanje Goričanske (Gorčanske) republike, malo je poznati događaj ili kako ga neki nazivaju fenomena u hrvatskoj povijesti. Međimurje je 1918. pripadalo Austro-Ugarskoj Monarhiji i to njenu ugarskom dijelu. Nezadovoljni mađarskom upravom, gladni i ogorčeni mještani, u studenom te godine protjerali su općinsku vlast i proglasili Goričan samostalnom republikom raskinuvši sve veze s ondašnjim državnim sustavom.
U trenutku kada su se carstva rušila i netragom nestajala, mali i obični čovjek Goričana sanjao je o slobodi, samostalnosti i boljim socijalnim prilikama u novom društvenom uređenju – republici! – istaknuto je na okruglom stolu. Hrvatski sabor u Zagrebu 29. listopada 1918. proglasio je samostalnu državu Slovenaca, Hrvata i Srba, koja nastaje na prostoru Austro-Ugarske Monarhije. Kao sjeverna granica prema Ugarskoj određena je rijeka Drava, što je izazvalo bijes Međimuraca koji su time ostali izvan Hrvatske. Mještani su upali u općinske prostorije, uništili sliku cara i kralja, i otjerali službenike i trgovce koji su upomoć pozvali vojsku. U pucnjavi je ubijen 19-godišnji Franjo Tisaj, mještani su organizirali narodnu stražu i proglasili republiku, koja je postojala samo nekoliko tjedana.
U krvi je ugašena 16. studenog, a živote su uz Tisaja, izgubili i Vid Gašparić, Đuro Horvat, Đuro Beti i Tomo Lukovnjak, kojima je 1978. usred sela podignuta spomen-ploča.
(mp)