Na blagdan svetog Jeronima, crkvenog naučitelja, mons. Zdenko Križić, gospićko-senjski biskup, slavio misu u crkvi svetog Jeronima u Štrigovi.
U Župi svete Marije Magdalene štovanje svetog Jeronima zabilježeno je sa sigurnošću od 15. stoljeća, a predaja govori da je štovanje utemeljeno u legendi da je upravo u tom kraju, koji se diči drevnim nazivom Stridon, rođen ovaj veliki crkveni naučitelj. Na brežuljku ponad Štrigove, prema predaji bila je još u davnini rodna kuća svetoga Jeronima, o čemu piše Josip Bedeković, pisac djela Natale solum i graditelj crkve posvećene ovom naučitelju. Prema Bedekoviću, još je u vrijeme gradnje sadašnje crkve svetog Jeronima u Štrigovi, koja je sagrađena krajem 18. stoljeća, postojala greda na kojoj je stajao spomen zapis o mjestu rođenja crkvenog naučitelja.
Na blagdan svetoga Jeronima svetu misu u Štrigovi slavio je mons. Zdenko Križić, a misnom slavlju pridružili su se mons. Antun Perčić, generalni vikar Varaždinske biskupije i delegat varaždinskog biskupa mons. Bože Radoša, preč. Ivan Herceg, dekan štrigovskoga dekanata, vlč. Kristijan Kuhar, štrigovski župnik u zajedništvu sa svećenicima varaždinske biskupije te slovenskih svećenika iz susjedne Biskupije Murska Sobota.
U homiliji je biskup Križić istaknuo da nije moguće sažeti sve duhovne poruke svetoga Jeronima. No, biskup je svoju poruku usmjerio prema onom što je bilo izuzetno važno i samom crkvenom naučitelju kojeg se slavilo: „Njegov najjači apel vjernicima je bio da čitaju i razmatraju o Božjoj riječi u Svetom Pismu. Reći će da ne poznavati Sveto pismo znači ne poznavati Isusa. To on govori iz svog iskustva. On je bio kršćanin jer je rođen u kršćanskoj obitelji, ali Isusa nije upoznao kako treba sve dok nije počeo čitati i meditirati Isusov lik u Evanđelju.“ Ova je stvarnost Jeronimove duhovne poruke izuzetno važna za današnje kršćane, odnosno biskup Križić istaknuo je: „Imamo, nažalost i danas puno kršćana koji u Isusa vjeruju, s vremena na vrijeme dođu i u crkvu, ali ga malo ili nikako ne poznaju. Ono što se ne poznaje neće se iskreno niti zavoljeti. Sveti Jeronim je kroz evanđelje upoznao Isusov lik koji je u njemu izazvao snažnu želju da bude što sličniji Isusu. Isusova želja je uvijek bila da njegov učenik bude sličan njemu. Zato će pozvati učenike da ljube kao što je on ljubio, da služe drugima kao što je on služio, da imaju njegovo srce i njegove osjećaje za Boga i čovjeka, da njegova radost bude u njima, da uče od njega jer je on blaga i ponizna srca. Ove Isusove karakteristike silno su privukle svetog Jeronima koji ih je nastojao ugraditi u svoj život svjestan da samo s takvim obilježjima može biti Isusov svjedok u svijetu.“
Biskup Križić posebno je istaknuo važnost ispravnog kršćanskog života, koji postaje životno svjedočanstvo, živi navještaj evanđelja Isusa Krista: „Bogu se ne sviđaju mlaki i površni vjernici. Takvi često puta nanesu više štete Crkvi nego nevjernici. Kada se netko deklarira vjernikom, a onda živi nepošteno, nemoralno, korumpirano, on tako Crkvi samo škodi. Mnogima se zbog takvih zgadi Crkva, a Isus izgubi na privlačnosti. Prvi kršćani su takve isključivali iz svojih redova. Za njih je bilo nespojivo biti kršćanin i biti istovremeno nemoralan.“ U zaključku svoje homilije, još jednom osvrćući se pročitani evanđeoski ulomak, biskup Križić istaknuo je: „U evanđeoskom odlomku koji smo čuli Isus veli da se ne užiže svjetiljka da bi ju se stavilo pod neku posudu nego na svijećnjak da svijetli svima koji su u kući. Ovo je vrlo važno. Isus stavlja naglasak na to da trebamo, prije svega, biti svijetlo u svojoj vlastitoj kući. Ako u svojoj obitelji nismo svijetlo nismo to nigdje. Neću zaboraviti kada mi je jedna gospođa srednje dobi, prije više godina, rekla ovako: Moga muža svi vole u društvu, cijene ga i poštuju, gotovo ga idealiziraju, ali ne znaju koliko patnje on proizvodi nama koji s njim živimo. Da, moguće je bljeskati i svjetlucati onima s kojima se ne živi. Ali to nije pravo svijetlo. Prije svega moramo biti svijetlo u svojoj kuću, graditi mir u svojoj obitelji, stvarati ozračje radosti u vlastitom domu. Onda je sigurno da ćemo nositi svijetlo gdje god se kretali.“
Svima okupljenima na kraju misnog slavlja zahvalio se župnik vlč. dr. sc. Kristijan Kuhar. Istaknuo je da se svetom misom u čast svetom Jeronimu započelo sa obilježavanjem Dana svetoga Jeronima koji su ove godine popraćeni, osim liturgijskim slavljima i pobožnostima u čast velikog crkvenog naučitelja, i izložbom slika akademske slikarice Vjere Reiser, Festivalom svetoga Jeronima na kojem je nastupio Akademski muški zbor Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu pod vodstvom mo. Josipa degl’Ivellia te Ženska vokalna skupina Stridonne pod vodstvom Nore Nemec, a na prvu nedjelju u listopadu i znanstvenim programom u crkvi svetog Jeronima o povijesti štovanja ovoga naučitelja predavanje je održao Zoran Turk, predsjednik Matice Hrvatske – Ogranak Čakovec. Župnik se ujedno zahvalio svima uključenima u organizaciju ovogodišnjih Dana svetoga Jeronima, odnosno pastoralnim suradnicima – zvonarima, ministrantima i župnom zboru, Općini Štrigova i Turističkoj zajednici Štrigova, Matici Hrvatskoj – Ogranak Čakovec i Međimurskoj županiji. Župnik vlč. Kuhar zahvalu je zaključio uputivši nekoliko riječi biskupu Križiću: „Preuzvišeni oče biskupe, naš ste dragi gost danas i u buduće. A i vaša biskupska služba donekle je povezana sa svetim Jeronimom, pa moguće i s dolaskom njegova imena u Štrigovu. Naime, vaš predšasnik na katedri senjskih biskupa, biskup Filip, prvi je koji je svetoga Jeronima čvrsto povezao uz Hrvate i katoličku Crkvu u Hrvatskoj. U pismu papi Inocentu IV. godine 1248. tražeći dopuštenje za slavljenje bogoslužja na „narodnom“ jeziku, pisao je o svetom Jeronimu kao autoru glagoljice i bogoslužja na crkvenoslavenskom jeziku, a što mu je papa Inocent i dopustio te je time svetoga Jeronima – makar nehotice – proglasio hrvatskim crkvenim naučiteljem.“
Foto: Terca art / Matej Ščavničar
Tekst: Župa Štrigova
