Mađarska je vojska okupirala Međimurje 16. travnja 1941. godine nakon osmodnevne ustaške vladavine. Njemačke okupacijske trupa ušle su u Međimurje 7. travnja 1941. godine i predale vlasat lokalnim ustaškim elementima. Vojnu je upravu Mađarska je javno proglasila 9. lipnja 1941. godine. Civilnu pak upravu uveli su već krajem kolovoza 1941. godine. Tijekom 1941. godine Mađari su zagospodarili cjelokupnim javnim, društvenim, gospodarskim i političkim životom. Hrvatsko činovništvo i inteligencija bilo je protjerano preko Drave u NDH, a uglavnom terorom domaći su domoljubi bili prisiljeni na šutnju.
U odnosu na stanovništvo njihovi su postupci bili dvojaki. Do sredine 1943. godine nastojali su brojnim mjerama gospodarske politike, ali i ukupnog odnosa prema Međimurcima pridobiti stanovništvo i odvratiti ga od različitih oblika otpora. Kada je ta politika doživjela neuspjeh započeli su surovi obračuni sa svima onima koji su im pružali otpor.
Međimurci su u partizane odlazili na Kalnik. Zbog malog prostora, rijeke Drave kao ozbiljne prirodne prepreke i državne granice, čuvanih željezničkih pruga, snažne okupatorske obavještajne mreže, gusto posijanih vojnih posada i žandarmerijskih postaja, nije se duže vremena mogla u Međimurju održati niti jedna veća partizanska postrojba.
Brutalni postupci mađarskih i njemačkim okupacijskih snaga, osobito nakon listopada 1944. godine, posve su Međimurce priklonile NOP-u. Tome u prilog govori niz činjenica, a osobito brojnost Međimuraca u različitim partizanskim postrojbama, velike ljudske žrtve koje su podnijeli, te masovno priključenje NOV-i nakon oslobođenja Međimurja u travnju 1945. godine i definitivnog priključenja Hrvatskoj/Jugoslaviji.
Početkom 1945. godine prilike u kojima je djelovao Kalnički partizanski odred Hrvatske (KPOH) bile su vrlo teške jer su na njegovom operativnom području koncentrirane jake neprijateljske snage. Njemačka i ustaška zapovjedništva brzo su uočila da na srijemskom frontu neće biti u stanju duže vremena pružati otpor, pa su oformile pričuvnu frontu, upravo na području djelovanja KPOH. KPOH se u posebno teškom položaju našao uoči opće ofenzive na neprijatelja koncem ožujka 1945. godine. Kako bi sačuvalo ljudstvo zapovjedništvo X. korpusa zagrebačkog, naredilo je KPOH da se prebaci u Međimurje. Sam dolazak partizanskih postrojbi s Kalnika bio je koordiniran s ulaskom u Međimurje trupa III. ukrajinskog fronta Crvene armije i bugarske Otečevstvene fronte. O njihovu ulasku u Međimurje Glavni štab Hrvatske potpisao je sporazum sa sovjetskim zapovjednikom maršalom Tolbuhinom.
Nijemci nisu branili Čakovec. Obrambenu liniju uspostavili su na zapadnim granicama Međimurja od Gibine do Trnovca s najjačim fortifikacijama kod Štrigove. U Čakovec su bez borbe 6. travnja 1945. godine najprije iz pravca Preloga umarširale bugarske trupe, potom ruske iz pravca Pribislavca, a odmah iza njih u Čakovec su ušle postrojbe Kalničkog partizanskog odreda Hrvatske. Zadnji otpor u Međimurju Nijemci su pružili u višednevnoj bitci kod Štrigove. Njihov otpor slomljen je 12. travnja na brdu Štrigovčaku te su nakon poraza konačno izbačeni iz Međimurja.
Prije 77 godina sav napredni svijet svrstan u antihitlerovsku koaliciju vojnom je pobjedom porazio najmračnije snage čovječanstva koje su prouzročile smrt preko 65 milijuna ljudi i do tada neviđena materijalna razaranja. Na temeljima antifašizma sazdana je Organizacija Ujedinjenih naroda, a na antifašizmu se temelji i moderna demokratska Europska Unija čija je Hrvatska članica. U slavnoj antifašističkoj borbi hrvatskog i drugih naroda 1941.-1945. godine stvorena je Republika Hrvatska u njenim avnojevskim granicama. Iz tih granica proizašla je suverena demokratska Republika Hrvatska kao međunarodni pravni subjekt 1990. godine i članica Europske unije 2013. godine. Upravo zbog toga obveza nam je da što dostojanstvenije obilježimo ovu obljetnicu pobjede nad fašizmom i oslobođenja Međimurja.
Građani Međimurja danas trebaju znati junaštvo svojih predaka koji su položili živote za slobodu koju sada uživamo. Mladim generacijama Međimuraca treba ponuditi objektivni i istinski prikaz događanja u antifašističkoj borbi kako bi se mogli oduprijeti revizionizmima i krivotvorenju povijesnih činjenica koje promoviraju ostaci poraženih fašističkih sljedbenika.
Tim povodom će Udruga između ostalog položiti i vijenac kod spomenika na Trgu E.Kvaternika u Čakovcu, 6.4.2022. u 8.30 sati.
Udruga antifašističkih boraca
i antifašista Međimurske županije