Pretpremijerom izložbe fotografija povijesnog Čakovca i Perivoja Zrinskih, projekcijom kratkog filma te prigodnom svečanošću, u Čakovcu je završen projekt „Eco bridge“.
Tako je u Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja održana završna konferencija projekta punog naziva – Obnova ekološke raznolikosti u pograničnom području Međimurske županije i županije Zala, a kojem je nositelj Grad Čakovec, uz partnere Međimursku županiju, Javnu ustanovu za zaštitu prirode „Međimurska priroda“, Grad Letenje i Nacionalni park Balaton. Projekt je financiran bespovratnim sredstvima Europske unije iz Programa prekogranične suradnje Interreg V-A Mađarska – Hrvatska 2014. – 2020., ukupne vrijednosti 1.372.557,10 eura. Čakovečka komponenta projekta iznosila je 299.723,70 eura.
Na konferenciji su se prisutnima obratili gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini, voditelj projekta Toni Fažon i Sara Srša, voditeljica projekata u Javnoj ustanovi za zaštitu prirode – „Međimurska priroda“, a među mnogobrojnim partnerima i prijateljima projekta te Perivoja, konferenciji su prisustvovali Valentina Biševac, predstavnica partnera Međimurske županije, Antonija Bedeniković, predstavnica regulatornog tijela prekograničnih projekata Mađarska – Hrvatska iz Budimpešte, Sandra Polanec Marinović, ravnateljica Javne ustanove za razvoj Međimurske županije REDEA-e i Damira Vresk, direktorica Razvojne agencije Grada Čakovca ČAKRA-e.
Projektom je posađeno 51 stablo, 668 grmova, 7638 cvjetnih trajnica i zasijano 1358 m2 trave
Kako je rekao voditelj projekta, uz međunarodnu komponentu uređen je Perivoj Zrinskih, a cijeli projekt imao je jedan glavni cilj – obnovu bioraznolikosti. „Fokusirali smo se na pitanja koja se tiču stabilnosti lokalnih eko – sustava, okoliša te staništa domaćih posebnih vrsta ptica. Rezultat je stručna procjena trenutne situacije u očuvanju okoliša i staništa posebnih vrsta ptica u pograničnom području. Revitalizacija Perivoja uključivala je sadnju i zamjenu drveća i grmlja te obnovu dijela infrastrukture“, objasnio je Fažon i dodao da je posađeno 51 stablo, 668 grmova, 7638 cvjetnih trajnica te zasijano 1358 m2 trave.
Pritom je asfaltirano i obnovljeno 2733m2 staza, a na nekim stazama obnovljena je sipina, postavljena su 24 nova koša za smeće i obnovljeno 67 klupa za sjedenje. Radi starosti, dotrajalosti i/ili opasnosti za posjetitelje Perivoja, uklonjeno je 40 stabala, a s naglaskom na sigurnosti ujedno postavljen uređaj za ispitivanje zdravlja stabala, rezistograf. U Perivoju Zrinskih nova su i igrala te interpretacijska oprema koja informira posjetitelje o njegovoj bioraznolikosti.
Voditeljica projekata u JU „Međimurska priroda“ priliku je iskoristila da naglasi kako se unatrag 50-ak godina u Perivoj Zrinskih najviše ulagalo tek proteklih 10 godina, ali i da je vapio za revitalizacijom kao najveća javna uređena površina u centru grada. „Perivoju je bila neminovna obnova, neka stabla na fotografijama koje vidimo na izložbi iz 30-tih godina prošlog stoljeća još su danas u Perivoju, a neka od njih doživjela su kraj svog životnog vijeka i propadala te ih je bilo potrebno sanirati. Ovaj projekt samo je jedan početak priče novog parka i kroz naredne godine sigurno ćemo ga razvijati u novom smjeru s ciljem da svi budemo zadovoljni“, rekla je Srša i dodala kako se ovim projektom Perivoj, ali i sam Čakovec osvježio, ozelenio i oplemenio.
Toliko očekivana revitalizacija uz skoru 50. obljetnicu proglašenja Perivoja spomenikom parkovne arhitekture
„Perivoj Zrinskih je samo srce grada, ne samo zbog toga što se nalazi u gradskom središtu, već zbog činjenice da je svakom stanovniku Čakovca izuzetno stalo kako on izgleda i što se u njemu nalazi. Izvorno osmišljen kao park oko utvrde Zrinskih, u sto godina njegovog sustavnog uređivanja, postao je ponos grada te njegova najvažnija prepoznatljivost. Za dvije godine slavit ćemo i pola stoljeća otkada je postao zaštićen spomenik parkovne arhitekture“, rekla je u uvodu čakovečka gradonačelnica i dodala kako se u posljednjih dvadesetak godina, što zbog neuređenog zakonskog okvira, što zbog nebrige, u naš park malo ulagalo, a sama priroda i vrijeme učinili su svoje.
„Koristim priliku da zahvalim svima koji su sudjelovali u provedbi ovog, čakovečkog dijela projekta. Zahvaljujem i mađarskim partnerima, sigurna sam da je ovo početak dobre suradnje u sklopu koje ćemo obnoviti veliki dio naše kulturne i prirodne baštine, očuvati bioraznolikost te našoj djeci jednog dana predati obnovljene i uređene gradove, sela, parkove i šume. Posebno sam zadovoljna što je Čakovec u sklopu projekta dobio dva uređena perivoja od čega je jedan novi, onaj u sklopu Centra znanja gdje je nositelj bila Međimurska županija, odnosno REDEA“, naglasila je Cividini i dodala: „Uključivanje građana u rasprave na koji način bi Perivoj Zrinskih trebao biti uređen, često vrlo emotivne, pokazale su da je Čakovčanima izuzetno stalo kako on izgleda. Vjerujem da smo zahvaljujući ovom projektu, ispravili neke od pogreški u njegovom održavanju u proteklom razdoblju, ali i odredili smjer budućeg razvoja, te da će njegovim izgledom velika većina građana biti zadovoljna.“
Osim samog Perivoja, nazire se kraj novog uređenja samog središta Čakovca. Ono je započelo 80-tih godina prošlog stoljeća, pretvaranjem centra u pješačku zonu te gradnjom trgovačkih i kulturnih sadržaja na sjevernom obodu Trga Republike. Uskoro slijedi njegovo uređenje, kao i uređenje površina na kojima se nekad nalazila tvornica MTČ i nogometni stadion. Zajedno s kompleksom Utvrde Zrinskih koja se također obnavlja, upravo je Perivoj okosnica urbane obnove gradskog središta. Njegovo čuvanje kao središnje i jedinstvene cjeline, cjelovita zaštita, ali i njegovo srastanje s urbanim tkivom grada te omogućavanje njegovog budućeg razvoja, glavni je dobitak ovog projekta.
Spomenimo kako je u trominutnom filmu o radovima u Perivoju Zrinskih sažeto prikazana kronologija radova u parku, a svojevrsnu pretpremijeru imala je i izložba o čakovečkom Perivoju koju je pripremio Danijel Hampamer Kiga. Izložene su 32 fotografije, više-manje sve objavljene u Facebook grupi Čakovčanke i Čakovčanci, nastale u razdoblju od 30-tih do 90-tih godina prošlog stoljeća. Autori su poznati kroničari događanja u Čakovcu Mirko Banjeglav, Ivica Žišković, Edo Lukman, Bojan Damiš, Emil Hudin, Josip Strahonja i Josip Tarnai. Uz zahvalu autorima i inicijatorima, posebna zahvala pritom je upućena i Muzeju Međimurja Čakovec te Ministarstvu kulture i medija, jer su za potrebe ove izložbe ustupili fotografije iz svojih arhiva. Fotografije su poslužile da se ujedno grupi koja ima više članova nego Čakovec stanovnika čestita 10. rođendan, ali i kao najava ove zanimljive izložbe koju pripremaju na otvorenom početkom 2023. godine.
(gč)
