Ljetni praznici za djecu znače više vremena na otvorenom, igru, kupanje i bezbrižne dane. Ipak, upravo tijekom najtoplijih mjeseci pedijatrijske ambulante bilježe povećan broj pregleda zbog tegoba koje su često povezane s visokim temperaturom, boravkom na suncu, i kupanjem. Međutim, uz nekoliko jednostavnih navika posjeti pedijatru lako se mogu spriječiti.
„Roditeljima uvijek naglašavam da se velik broj ljetnih tegoba može riješiti jednostavnim mjerama – dovoljnim unosom tekućine, zaštitom od sunca, higijenom ruku i pažljivim čuvanjem hrane”, naglašava dr. Sandra Lipovača, pedijatrica Poliklinike Salvea.
Djeca brže gube tekućinu
Visoke temperature poseban izazov predstavljaju za dojenčad i malu djecu jer njihov organizam brže gubi tekućinu, a mehanizmi regulacije tjelesne temperature još im nisu u potpunosti razvijeni. Suhe usnice i jezik, tamniji urin, rjeđe mokrenje, pojačana žeđ, umor ili neuobičajena razdražljivost prvi su znakovi dehidracije koje roditelji ne bi trebali zanemariti. U težim se slučajevima može javit i omamljenost, smetenost ili poremećaj svijesti, dok toplinski udar zahtijeva hitnu liječničku pomoć.
„Najčešća pogreška koju vidimo je da dijete tijekom igre zaboravi piti. Roditelji trebaju nuditi tekućinu redovito, a ne čekati da dijete samo zatraži.“, upozorava dr. Lipovača.
Ljetne viroze nisu rijetkost
Osim vrućina, ljeto donosi i povećanu učestalost virusnih i probavnih infekcija. Enterovirusi, norovirusi i adenovirusi među najčešćim su uzročnicima ljetnih viroza, a upravo enterovirusi mogu uzrokovati bolest šaka-stopala-usta, koja se često javlja kod djece vrtićke dobi.
Tijekom toplijih mjeseci svakako se povećava rizik i od bakterijskih infekcija uzorkovanih nepravilno čuvanom hranom. Trovanje hranom najčešće nastupa brzo i naglo, svega nekoliko sati nakon konzumacije kontaminirane hrane, dok virusne infekcije najčešće traju i do nekoliko dana te se lako mogu proširiti među članovima obitelji. Kod djece s proljevom i povraćanjem najvažnije je pratiti opće stanje i znakove dehidracije, a ne samo broj proljeva ili povraćanja.
Zaštita od sunca ne završava nanošenjem zaštitne kreme
Dječja koža osjetljivija je na sunčevo zračenje od kože odraslih, a opekline u djetinjstvu mogu povećati rizik od kasnijih kožnih oštećenja. Boravak na direktnom suncu u najtoplijem dijelu dana, oslanjanje isključivo na zaštitnu kremu te nedovoljna zaštita glave i očiju među najčešćim su pogreškama.
Krema za sunčanje nije jedina zaštita. Najbolja zaštita je kombinacija hlada, lagane odjeće, šešira, sunčanih naočala i izbjegavanja najjačeg sunca.
Kupanje donosi osvježenje, ali i rizike
Kupanje u moru ili bazenu sastavni je dio ljeta, ali može povećati rizik od određenih zdravstvenih tegoba. Pedijatri tijekom ljeta vrlo često bilježe upale vanjskog zvukovoda, poznate i kao “plivačko uho”. Dr. Lipovača objašnjava kako vlaga koja ostane u zvukovodu nakon kupanja može omekšati kožu i narušiti njezinu zaštitnu barijeru, što pogoduje nastanku upale.
Ljeti se češće bilježe i iritacije kože, konjunktivitis te, rjeđe, probavne infekcije povezane s gutanjem kontaminirane vode. Kako bi se smanjio rizik od infekcija, nakon kupanja preporučuje se djeci dobro osušiti uši, osobito djeci koja su sklona upalama te izbjegavati kupanje u vodi upitne kvalitete ili u bazenima koji se ne održavaju pravilno.
Većina uboda nije opasna, ali neke simptome ne treba ignorirati
Ubodi komaraca, osa i drugih insekata najčešće uzrokuju crvenilo, svrbež i lokalni otok, ali kod pojedine djece mogu izazvati i izraženije alergijske reakcije. Ključno je odmah potražiti liječničku pomoć ako se nakon uboda pojave otežano disanje, oticanje usana, jezika ili lica, promuklost ili nagla slabost.
Roditelji bi tijekom boravka u prirodi trebali obratiti pozornost i na mogućnost uboda krpelja te nakon igre pregledati djetetovu kožu.
Nika Petković, mag.pol.
