U trenutku kada se sve više govori o gubitku urbanog glazbenog identiteta i posvemašnje trivijalizacije izraza, posebnu ulogu ima Chansonfest, festival proizišao iz ideje o očuvanju i preobrazbi za novo doba tzv. Zagrebačke škole šansone.
Ove će godine Chansonfest 25. put dočekati ljubitelje ovog specifičnog žanra na koncertu u četvrtak, 9. studenoga, u Klubu kazališta Komedija (Kontesi), Cesarčeva 2, s početkom u 20:00 sati.
Uz Festivalski orkestar nastupit će vokalni solisti u sveukupno 15 novih skladbi koje su odabrane putem natječaja. Izvedbom će ravnati maestro Josip Cvitanović, program voditi Antonia Ćosić, a cjelokupni koncept i uređenje potpisuje umjetnički ravnatelj Hrvoje Markulj.
Kako kaže sam Markulj, „priča o zagrebačkoj šansoni počinje davne 1964. kada je skupina autora u okviru Zagrebačkog festivala zabavne glazbe u Gavelli održala koncert tzv. slobodnih formi sa skladbama koje su kvalitetom stihova i glazbe otvorili neke nove prostore”. Nova je forma te „zahtjevnije” pjesme u kulturnoj javnosti ubrzo prihvaćena te je prepoznata kao Zagrebačka škola šansone. Nakon niza uspješnih godina, večeri šansone prestaju, no godine 1998., njezini rodonačelnici i štovatelji, okupljeni oko zajedničke ideje obnove Zagrebačke škole šansone(Hrvoje Hegedušić, Hrvoje Markulj, Dalibor Paulik, Zvonko Špišić i Zvonko Zidarić) pokreću Chansonfest na kojemu, pored renomiranih autora tog žanra, otvaraju prostor i za nove autorske i izvođačke senzibilitete. Šansona, kao urbani žanr i sadržaj, primjeren je našem kulturnom prostoru oslikavajući suvremeni život na poseban, poetski način. Dobar odaziv publike i kritike otkrio je da u Zagrebu postoji potreba za izvođenjem šansone, žanra specifičnog za Zagreb kojim su se naši perspektivni šansonijeri plasirali i na međunarodnoj sceni, te bili uzor drugima.
„Zagrebačka škola šansone je nešto s čim sam se susreo još 70-ih godina, u najranijoj mladosti; bio je to drukčiji, delikatniji, glazbeni izričaj u odnosu na ostalu ‘zabavnu’ glazbu”, sjeća se Josip Cvitanović koji je na proteklih trinaest Chansonfesta glazbeni producent i dirigent, koji sudjeluje u odabiru pjesama.
Maestro nam daje i definiciju žanra: „Mnogi ljubitelji glazbe, pa i profesionalni glazbenici, mišljenja su da je šansona pjevač u crnom, pariška harmonika, isključivo nježna glazba i slično, a zapravo je to uglazbljena poezija. To je razlikuje od standardne zabavne glazbe, gdje se u pravilu prvo napiše glazba, a potom pišu stihovi na melodiju. Šansona nikad nije ograničena glazbenim stilom. Njezin jedini uvjet je da poezija bude kvalitetna.”, tvrdi Cvitanović i poručuje autorima šansone da pišu skladbe iz srca, neopterećeni ustupcima izdavaču, organizatoru ili publici.
Što se tiče ovogodišnjeg izbora, jamči da su odabrane skladbe sasvim u skladu s postulatima šansone. U nastavku ovog napisa navodimo ih sve, no vrijedi među autorima istaknuti primjerice Hrvoja Hegedušića kao jednog od osnivača Chansonfesta koji nas svake godine obraduje svojom novom skladbom. Ove godine prvi put nastupa legendarni Darko Domijan, zatim Sandro Bastijančić (zadnjih godina redovni sudionik), Željen Klašterka (već dokazani šansonjer). Prvi put će nastupiti Ivica Badurina, autor bezvremenske Da te mogu pismom zvati. Ima i neočekivanih sudionika kao što je Goran Aleksić (inženjer prometa, bivši saborski zastupnik i čelnik udruge Franak) koji je već nekoliko puta nastupio na Chansonfestu.
Foto: Matej Grgić
Skladbe koje će biti predstavljene na Chansonfestu 2023. su:
Čovjek i ruža, stihovi: Vesna Lukatela, glazba: Toni Glowatzky, Ivan Colarić
Dok prelistavam vrijeme, stihovi i glazba Volžana Anders, Volžana
Dvije osobe, stihovi i glazba Elma Burnić, Elma Burnić
Iznova jesen, stihovi Ljerka Hegedušić, glazba Hrvoje Hegedušić, Hrvoje Hegedušić
Kad dotakneš se dna, stihovi i glazba Roman Zupančič, Mitja Ferenc
Marina, stihovi i glazba Nemanja Nešić, Nemanja Nešić
Miruj zemljo, stihovi Vesna Parun, glazba Yoshka Jurić, Yoshka Jurić
Najljepša, stihovi i glazba Sandro Bastiančić, Sandro Bastiančić
Ne puščam te, stihovi i glazba Marko Kovačić, DIM
Ručak je dobar, stihovi Željko Krznarić, glazba Željen Klašterka, Dušan Bućan
Tamo gdje je ljubav ostala, stihovi Nevia Korpar, glazba Marko Tomasović, Ivana Golubović
Međimurje Press koristi "kolačiće" kako bi vam poboljšali doživljaj i korisničko iskustvo prilikom čitanja vijesti. Ako se slažete sa time, molimo vas da potvrdite PotvrdiSaznaj više
Zaštita privatnosti
Privacy Overview
This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.