Otkad je krajem 2022. godine u sklopu aktivnosti Romskog edukacijsko-kulturnog centra predstavljen edukacijsko-pedagoški program “Dođi u REKC!” kao dio izvannastavne aktivnosti velikom broju zainteresiranih odgojno-obrazovnih ustanova na području Republike Hrvatske, ne jenjava njihov interes za sudjelovanjem u programu. Edukativna radionica “Dođi u REKC!” utemeljena na igri kao modelu učenja sada je dobila svoju dopunu i nastavak kroz novopredstavljenju radionicu naziva “Escape Rom” fokusiranu na učenike višeg osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta koji su dosad imali mogućnost sudjelovati u programu “Živa knjižnica” konceptualno namijenjenom suzbijanju predrasuda i stereotipa prema manjinskim skupinama u organizaciji Središnje knjižnice Roma u Republici Hrvatskoj. Samo u ovoj godini, u edukativnoj radionici participativnog tipa sudjelovalo je petnaestak škola iz Grada Zagreba te Međimurske, Osječko-baranjske i Koprivničko-križevačke županije s više od 500 učenika romske i drugih nacionalnosti.
Proširenje edukacijsko-pedagoškog programa
Program “Dođi u REKC!” primarno je osmišljen za učenike nižih razreda osnovnoškolske dobi, s mogućnošću uključivanja učenika viših razreda kojima tek predstoji upoznavanje s kulturnom i jezičnom specifičnošću romskog naroda te ključnim odrednicama njegovog nacionalnog identiteta. S ciljem lakšeg i kompletnijeg usvajanja edukativnog sadržaja, radionica je kreirana uz konzultacije s muzejskim pedagozima te drugim odgojno-obrazovnim kadrom, a koristi se specifično razvijenim didaktičkim igrama i materijalima s integriranim sadržajima vezanim uz povijest, jezik, kulturu, umjetnost te tradiciju i baštinu Roma. Uključivanjem natjecateljske komponente u igru, učenici se u mješovitim timovima formiranima po načelu nacionalne heterogenosti bore za nagrade, a njihov plasman ovisi o suradnji, empatiji i podjednakom uključivanju svih članova tima. Tako se kroz radionicu nastoji stimulirati razvoj i unaprjeđenje socijalnih vještina u uvjetima koji zahtijevaju uvažavanje pluralizma perspektiva, što doprinosi kasnijem slabljenju predrasuda, stereotipa i generalizacije.
Edukativna igra “Escape Rom” kao svojevrsna ekstenzija i nastavak početnog programa, prilagođena je višim uzrastima učenika te osmišljena kao grupna aktivnost u kojoj učenici mogu iskoristiti svoje stečeno znanje. Ona ujedno predstavlja i nadogradnju te sadržajno obogaćivanje nastavnog predmeta Jezik i kultura romske nacionalne manjine za one škole koje su usvojile model C te koje pohađa znatniji udio učenika romske nacionalnosti. Koncept igre “soba za bijeg” postaje globalni obrazovni hit radi svoje fleksibilnosti da se njime obuhvati i prilagodi najrazličitiji nastavni sadržaj, pokazujući pritom veliki edukativni potencijal temeljen na rješavanju zagonetki iz stvarnog života u kojima sudionici timski surađuju kako bi riješili niz izazova i pronašli tragove za “bijeg” unutar zadanog vremenskog okvira. Iako je izvorno osmišljena kao zabava, ova se igra pokazala moćnim alatom za poticanje korištenja stečenog znanja, razvoj kritičkog mišljenja, timskog rada i vještina rješavanja problema. Kao što implicira sam naziv novog programa, scenarij igre “Escape Rom” tematski je osmišljen da obuhvati nastavne sadržaje povezane s romskim nacionalnim obilježjima, podrijetlom i jezikom te poviješću s naglaskom na stradanje Roma u Drugom svjetskom ratu – Samudaripen. Igra obuhvaća i segmente medijske pismenosti s namjerom jačanja sposobnosti razumijevanja, analiziranja i kritičkog promišljanja medijskih poruka te aspekte tradicijske baštine i “romske velikane” koji su doprinijeli razvoju svjetske kulture, znanosti i umjetnosti. Uspjeh grupe u “Escape Rom-u” uvelike ovisi o timskom radu i suradnji koja zahtjeva učinkovito komuniciranje, dijeljenje ideja i delegaciju zadataka kako bi se uspješno prošli svi izazovi, a po završetku igre učenici u evaluacijskom djelu igre postaju predavači pri čemu svaka grupa upoznaje druge grupe s onim što je naučila tijekom igre te im nastoji prenijeti stečeno znanje.
Igrom prema inkluzivnijem školskom okruženju
U premijerno održanoj radionici “Dođi u REKC!” u prosincu 2022. godine kojom je započet ciklus edukativnih aktivnosti Romskog edukativno-kulturnog centra, sudjelovala je Osnovna škola Kuršanec pod vodstvom ravnateljice Darje Borković, profesora povijesti i nastavnika predmeta Jezik i kultura romske nacionalne manjine Tonija Marušića te drugih djelatnika. Dosad je u radionici tijekom protekle i tekuće godine sudjelovalo više od 150 učenika romske i drugih nacionalnosti te je stoga upravo Osnovna škola Kuršanec radi poticanja interkulturalizma i inkluzivnosti u školskom ozračju odabrana za sudjelovanje u novopredstavljenoj radionici. Više od četrdesetak učenika uspješno je svladalo zadatke predviđene igrom, a o benefitima participacije učenika u programu tom je prilikom govorila ravnateljica Borković. Naši učenici prvenstveno profitiraju samim dolaskom u Zagreb, budući da oni u privatnom aranžmanu radi slabijeg ekonomsko-imovinskog statusa obitelji uglavnom ne putuju nigdje, osim kada ih vodimo na izlete u organizaciji škole. S druge strane, ove su radionice ključne za njihovo osnaživanje i samopouzdanje jer dolaskom u Savez Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA” oni imaju priliku vidjeti brojne poznate romske osobe koje su dale velik doprinos društvu i svijetu bez obzira na svoje podrijetlo, rekla je Borković dodavši pritom da je sudjelovanje u programu jednako važno i za hrvatske učenike koji sudjeluju u programu. Primijetili smo da se kroz radionicu mijenja njihova percepcija romske zajednice i oni uviđaju da Romi nisu samo ljudi s margina društva, već da svojim zalaganjem mogu postići impresivne rezultate, naglasila je. Važnost podjednake zastupljenosti romske i ne-romske djece u radionicama komentirao je i Toni Marušić čiji stav odgovara onome ravnateljice Borković. Naši romski učenici po prvi puta imaju priliku implementirati znanje koje su stekli kroz nastavni predmet, a tu je i integrativni faktor jer u radionicama sudjeluju i hrvatski učenici koji sada imaju priliku vidjeti da u Republici Hrvatskoj postoji jedna ozbiljna i istaknuta organizacija koja na razini cijele države brine o romskoj zajednici. Tako se i kod njih mijenja percepcija njihovih romskih vršnjaka koja sada postaje mnogo afirmativnija.
S više od dvadeset godina iskustva rada s romskim učenicima i njihovim obiteljima, ali i iz pozicije voditelja Bajaške kazališne skupine – Paduri koja je egzistirala više od deset godina tijekom kojih je ostvarena bliska suradnja s drugim domaćim i inozemnim romskim kulturno-umjetničkim udrugama, Marušić se prisjetio prve suradnje sa SRRH “KALI SARA” i saborskim zastupnikom Veljkom Kajtazijem, a istom je prilikom govorio i o važnosti očuvanja i njegovanja međusektorske suradnje te dobrobitima radionice za učenike. Sadašnjeg saborskog zastupnika pamtim još iz vremena kada nije djelovao na toj poziciji i kada je Savez tek bio u povojima, a koji je još tada energično podržavao i sudjelovao u svim oblicima kulturno-umjetničke aktivnosti Roma. Iz tog razloga, ova je suradnja škole i Saveza sasvim samorazumljiva i prirodna, pogotovo sada kada škola provodi model C. Radionice predstavljaju obogaćivanje nastavnog predmeta, a brojni učenici koji su sudjelovali u radionici za niže uzraste, sada sudjeluju i u ovoj novopredstavljenoj radionici za više dobne skupine učenika, čime se stvorila mogućnost da učenici simultano s nastavnim planom nadopunjavaju svoje znanje i osvještavaju važnost njegovanja i očuvanja vlastitog nacionalnog identiteta. Samim dolaskom u glavni grad Hrvatske, posjetom Savezu i sudjelovanjem u radionici koja potiče afirmaciju identiteta romske nacionalne manjine, njima se širi perspektiva što je, vjerujem, najbitniji doprinos ovog tipa edukacije,istaknuo je Marušić.
U pratnji učenika bio je i romski pomagač Danijel Ignac koji je dobrobit programa za romsku zajednicu komentirao iz pozicije prosvjetnog djelatnika, ali i pripadnika romske nacionalne manjine. U svom se komentaru referirao na važnost radionica za buđenje nacionalne svijesti kod mlađih generacija Roma i Romkinja te njihovom utjecaju na razvijanje pozitivnog doživljavanja pripadnosti romskoj narodnoj zajednici te osjećaja ponosa i samopoštovanja u učenika. Nacionalni ponos u romske se zajednice budi polako, no kao pripadnik iste mogu posvjedočiti da se u okrilju doma sve češće razgovara o vlastitoj povijesti i podrijetlu. Iako se to pitanje tek treba iskristalizirati i jasno interpretirati kao ‘romanipe’, zasad smatram velikim pomakom to što romska zajednica sve ponosnije njeguje svoju tradiciju i naslijeđe kroz naše folklorne običaje i pjesme koje se redovito mogu čuti na našim slavljima. Ignac se potom osvrnuo i na negativne globalne trendove koji dotiču i lokalnu romsku zajednicu, poglavito u kontekstu razvitka jezika, navodeći da se njihov lokalni dijalekt romskog jezika sve sporije razvija dok se pritom kontinuirano ispunjava tuđicama i posuđenicama hrvatskog, te u mlađih generacija engleskog jezika. Edukativne radionice REKC-a u sklopu kojih se potiče razvitak i očuvanje organskog jezičnog idioma koji je u punom smislu materinji jezik romskih učenika, Ignac je ocijenio i više nego neophodnima, a isti je problem prokomentirao i Marušić. Pitanje identiteta poprilično je složeno, a ove radionice služe tome da učenici romskog podrijetla iz naše, ali i drugih međimurskih i hrvatskih škola shvate da su dio jedne globalne romske zajednice, no i da prepoznaju vlastite kulturološke sličnosti i razlike s drugim romskim skupinama u svijetu. Prilika da kroz igru oni po prvi puta mogu na svom materinjem jeziku, ali i službenom jeziku Roma napisati neku rečenicu, za njih je u smislu osjećaja pripadnosti širem kolektivu krucijalno.
Profesionalni i osobni razvoj kao imperativ
Djelatnici škole također redovito sudjeluju na brojnim simpozijima i konferencijama usmjerenim na poticanje integracije romske populacije u većinsko društvo, pa su tako neki od njih nedugo sudjelovali i na konferenciji projekta REGARD (Remembering Genocide Against Romani Discrimination) čiji je nositelj talijanski Institut za istraživanje populacije i socijalnih politika, a partner SRRH “KALI SARA”, čineći članove radne grupa u okviru Konferencije za budućnost. Važnost kontinuiranog razvoja metoda integracije u školskom okruženju komentirala je Borković. Redovito sudjelujemo na onim panelima, radionicama i konferencijama koje se tiču obrazovanja i integracije romske manjine kako bismo ne samo razmijenili iskustva, već i implementirali i imitirali testirano dobre prakse, istaknula je dodajući da samo profesionalnim i individualnim napredovanjem djelatnika i sami učenici mogu ostvariti rezultate jer je škola mjesto koje uvelike određuje putanju i sudbinu svojih učenika. Moja osobna profesionalna vizija ujedno mi služi i kao polazište za vođenje škole, a ona je da svakom djetetu pružim mogućnost da iskoristi sve svoje potencijale i talente. Nažalost, često romska djeca ni sama ne mogu osvijestit svoje mogućnosti i sposobnosti, već polaze iz pozicije manje vrijednost zbog čega često odustaju. Naš je cilj da im pomognemo da prepoznaju svoju vrijednost i usmjerimo ih da streme svom cilju u skladu s njihovim željama i motivacijama kao i svi građani ove države.
Važnost ovakvog modela obrazovanja u organizaciji SRRH “KALI SARA” prepoznalo je i Ministarstvo znanosti i obrazovanja koje je novi projekt podržalo, a s početkom u 2024. godini, kreće novi ciklus provođenja programa za kojeg se mogu prijaviti sve zainteresirane škole.
Foto: SRRH “KALI SARA”
Branka Lozić