Odluku Ustavnog suda kojom su se suci proglasili nenadležnim u odlučivanju o Vladinom trogodišnjem zatvaranju Markovog trga građanima i građankama, Gong smatra izrazito opasnom – to je potvrda da u Hrvatskoj ne funkcionira načelo diobe vlasti koje podrazumijeva uzajamnu provjeru grana vlasti. Ako uplašeni Ustavni sud nije nadležan provjeriti pridržava li se izvršna vlast Ustava i zakona, nitko ne stoji na putu samovolji Vlade Andreja Plenkovića.
Izvršna vlast je zloupotrijebila svoju poziciju moći te je mimo Ustava uzela javni prostor na Trgu sv. Marka građanima i građankama Republike Hrvatske. Time je taj trg, koji je opće dobro i pripada svima, postao podređen štićenim objektima u vlasništvu izvršne vlasti. Sloboda i interesi građana podređeni su interesima nositelja državne vlasti, ističu ustavni suci u svojim izdvojenim mišljenjima. Međutim, većina sudaca ipak je ipak stala na stranu Vlade, proglasivši se nenadležnim i odbacivši Gongov zahtjev.
Većina u Ustavnom sudu je zanemarila činjenicu da, kako u samom Ustavu stoji, slobode i prava moguće ograničiti samo zakonom, a ne uredbom koja je podređena zakonu. U obrazloženju odluke kojom su se proglasili nenadležnima, pogrešno navode da sam tekst uredbe ničime ne ograničava ustavna prava i slobode te da tek primjena uredbe može dovesti do nekih ograničenja, što u ovom postupku ne mogu utvrđivati. Njihov je argument da Ustavni sud nije nadležan procjenjivati opću primjenu propisa, nego da to može biti predmet ustavnih tužbi u pojedinačnim slučajevima kršenja ljudskih prava i sloboda.
Suprotno osmero sudaca koji su se proglasili nenadležnim odlučivati o Gongovom zahtjevu, čak petero sudaca glasao je protiv odluke većine: Mato Arlović, Ingrid Antičević Marinović, Andrej Abramović, Lovorka Kušan i Goran Selanec. U svojim izdvojenim mišljenjima među ustavnim sucima postoji konsenzus da je uredba neustavna već samom činjenicom što se radi o propisu koji nije zakon, a samo se zakonom mogu ograničiti ustavna prava i slobode, pa tako i kretanje i okupljanje na trgovima koji su u vlasništvu svih nas, a ne izvršne vlasti.
Pretvaranjem Markovog trga u štićeni prostor, Vlada je prekoračila svoje ovlasti i sebi je prisvojila one ovlasti koje je Ustav dao isključivo Hrvatskom saboru. Time je došlo do povrede članka 4. i članka 5. Ustava RH. I ne samo to, nego Sabor nije reagirao na takvo postupanje Vlade, čime je povrijedio svoju ustavnu dužnost iz stavka 2. članka 52. Ustava, zaključak je troje ustavnih sudaca u izdvojenom mišljenju Andreja Abramovića, Lovorke Kušan i Gorana Selanca. Troje sudaca sumnjaju u uspjeh sigurnosnih mjera, smatrajući da je Markov trg zatvoren kako bi se onemogućilo bliske susrete predstavnika medija i državnih dužnosnika pri njihovom ulasku i izlasku iz štićenih objekata. Pitanje sigurnosti treba biti izraz racionalne politike, a ne instrument uplašenog poretka, istaknula je sutkinja Ingrid Antičević Marinović.
Gong odluku Ustavnog suda smatra izrazito spornom i tumači je kao njihovo podilaženje Vladi i odobravanje njihovog prekoračenja ovlasti i ugrožavanja prava i sloboda građana i građanki.
Svjetlana Knežević
