Diljem Hrvatske pa tako i u Čakovcu, danas su članovi Županijske organizacije HSU-a održali konferenciju za novinare. Tema konferencija bila je naslovljena na godinu borbe protiv siromaštva, činjenica koja je već odavno prestala biti prijetnja, a postala stvarnost.
Zlatko Marciuš predsjednik županijskog HSU-a, zamjenica predsjednika GO HSU Čakovec, članica savjeta HSU-a Zagreb Franciska Ćetković, dipl.soc.radnica te Dragutin Bajsić predsjednik Gradske organizacije HSU-a Čakovec, iznijeli su niz elemenata kojima se rukovode u cilju pomoći umirovljenicima u svim segmentima života.
Kako je naglasila Franciska Ćetković, siromaštvo je jedan od najgorih oblika zlostavljanja, a posebno se to odnosi na starije osobe i umirovljenike. Siromaštvo naime prijeti gotovo svakoj trećoj osobi starijoj od 65 godina i svakom drugom samcu. Broj siromašnih raste, a starije osobe postaju sve nevidljivije, ili kako je rekla, “na putu života puna je torba teška, a prazna još teža”.
Komparaciej radi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u Hrvatskoj živi 28% starijih osoba, doje je u EU taj prosjek 14,4%. Čak 250 tisuća umirovljenika u Hrvatskoj primaju mirovinu koja je ispod tog rizika od siromaštva. Prosječna mirovina u RH iznosi 2.504,00 kuna, a prag od rizika siromaštva za jednočlano domaćinstvo je 2.485,00 kuna.
Podaci za Međimursku županiju još su porazniji
Međimurje ima mirovine znatno niže nego su u ostatku zemlje s obzirom na ranije dominantna zanimanja tekstilne, obućarske i građevinske poslove. Međimurska županija ima 24423 umirovljenika i ima najnižu mirovinu u Hrvatskoj sa prosječnom mirovinom od 2.213,01 kuna. Sve to na neki način ublažava mirovina koja stiže iz inozemstva.
-prosječna starosna mirovina iznosi 2.377,80 kuna
-prosječna invalidska mirovina iznosi 1.976,43 kuna
-prosječna obiteljska mirovina iznosi 1.791,05 kuna
Konkretni prijedlozi
Nastavno na činjenice, HSU se zalaže za nasljeđivanje mirovine po pokojnom bračnom partneru, jer po sadašnjem zakonu bračni partner ne može naslijediti dio mirovine pokojnog partnera, već samo birati hoće li zadržati svoju ili 70% njegove.
Isto tako HSU drži da Nacionalna mirovina treba biti regulirana u sustavu socijalne skrbi u vidu socijalne pomoći ili NACIONALNE NAKNADE ZA STARIJE OSOBE.
Kada pak se govori o zbrinjavanju starijih osoba ne smije se zanemariti sustav socijalne skrbi koji boljom regulativom, a prije svega boljom dostupnošću može u mnogome poboljšati život starijih osoba. Prije svega to se odnosi na domove, udomiteljske obitelji, ali i POMOĆ U KUĆI. Doplatak za pomoć i njegu druge osobe trebao bi korisnik zadržati i nakon što bude smješten u privatni dom za stare i nemoćne osobe ili sufinanciranje smještaja u privatnim domovima osigurati pomoću tzv. “vaučera”.
HSU predlaže osnivanje ZAKLADE ili AGENCIJE koja bi na temelju preuzetih nekretnina starijih osoba pružala smještaj u druge oblike skrbi za starije osobe. n ataj način izbjegli bi se ugovori o dosmrtnom održavanju, nakon čega stariji često ostanu bez vlastite imovine. Primjeri iz prakse pokazuju da starije osobe rado ustupaju svoje nekretnine za uslugu smještaja u ustanovi, ali nemaju kome pa su često žrtve lovaca na nekretnine.
Zaštita od nasilja
HSU poziva sve nadležne institucije da zaštite starije osobe u njihovim kućama na ulici prilikom odlaska po namirnice, u šetnju, u crkvu i kod odlaska liječniku. Naime, svakodnevno smo svjedoci ovih ugroza kako u gradovima tako i ruralnim sredinama.
Starije osobe zaslužile su živjeti u sigurnosti, miru i dostojanstvu i ne bi se trebale bojati za svoju sigurnost, materijalna dobra i često za goli život.
Zakon o HRT-u
Čelnici HSU najavili su novi zakon o dopuni Zakona o HRT-u koji će u proceduru uputiti zastupnici Silvano Hrelja i Tomislav Žagar uz 52000 potpisa umirovljenika, od čega 4549 prikupljenih u Međimurju.
Prema Zakonu o HRT-u svi vlasnici prijamnika obveznici su plaćanja mjesečne pristojbe koja se utvrđuje prema prosječnoj plaći i već niz godina iznosi 80 kuna, iako se u posljednje vrijeme čuje sve glasnije s Prisavlja da im treba više jer 1,2 milijarde kuna nije dovoljno za kvalitetan program.
U HSU se pitaju, je li opravdano da se razlika između pristojbe u Hrvatskoj i one u Sloveniji svega 15 kuna, dok je slovenska prosječna plaća veća za 1700 kuna, a mirovina za 2.265 kuna.
Predlaže se da vlasnici prijamnika samci čiji mjesečni prihod nije veći od 2.340 kuna te članovi kućanstva čiji mjesečni prihod nije veći od 1.830 kuna plaćaju MJESEČNU PRISTOJBU U IZNOSU OD 40 KUNA. I da se svi građani s mjesečnim prihodima do 1.500 kuna u CIJELOSTI OSLOBODE OD PLAĆANJA PRISTOJBE.
(rd)