15. listopada obilježava se Međunarodni dan bijelog štapa
15. listopada obilježava se Međunarodni dan bijelog štapa. Tom prigodom osvrnula bih se na strateške prioritete odnosno probleme slijepih osoba u Republici Hrvatskoj. Osobito se to odnosi na Izmjene i dopune Zakona o socijalnoj skrbi te Zakon o inkluzivnom dodatku za osobe s invaliditetom-piše Marija Ciglar.
-Osobna invalidnina koju osobe s oštećenjem vida ostvaruju temeljem Zakona o socijalnoj skrbi ne smije ovisiti o dohodovnom i imovinskom cenzusu s obzirom da se navedeno pravo ostvaruje u svrhu podmirivanja povećanih troškova života uzrokovanih invaliditetom.
U nacrtu Izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj skrbi formulirane su odredbe na štetu osoba s oštećenjem vida jer su slijepe osobe izuzete kao iznimka da ne podliježu cenzusu za ostvarenje predmetnog prava, što se ne smije dopustiti. Naime, uvođenjem cenzusa gubi se svrha ovog prava u dijelu izjednačavanja mogućnosti osoba s oštećenjem vida.
Sve osobe s oštećenjem vida koje temeljem Uredbe o metodologijama vještačenja pripadaju u 4. stupanj težine oštećenja vida, trebaju ostvariti pravo na osobnu invalidninu. Osim toga, nužno je da se oštećenja vida vještači kao teško, a ne teže oštećenje.
Predstavnici vlasti (uključujući i aktualnog predsjednika) već čitav niz godina ponavljaju obećanja o donošenju dugo očekivanog Zakona o inkluzivnom dodatku, ali do danas nisu ostvareni značajniji pomaci. Također, u e-Savjetovanju o Planu zakonodavnih aktivnosti Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike za 2021. godinu, ponovno nije u planu donošenje Zakona o inkluzivnom dodatku što je potvrdio i ministar Aladrović.
Iznimno smo nezadovoljni time s obzirom na ogromni značaj ovog zakona za slijepe osobe. Ključna je izrada kvalitetnog Zakona o inkluzivnom dodatku kao jedinog zakona koji bi regulirao prava svih osoba s invaliditetom na naknadu koja kompenzira povećane troškove života osoba s invaliditetom i koja bi omogućila njihovo dostojanstvo i ravnopravno uključivanje u život zajednice. Za slijepe osobe inkluzivni dodatak predstavlja kompenzacijski novac kojim bi slijepe osobe podmirile troškove prouzročene oštećenjem vida. Na taj bi im se način osiguralo pravo za izjednačavanje mogućnosti, socijalno uključivanje i dostojanstveniji život. Također, za ovu naknadu nikako ne smije postojati cenzus jer time ona gubi svoj smisao izjednačavanja mogućnosti, već se ona treba gledati isključivo kao kompenzacijski dodatak zbog postojećeg invaliditeta.
UDRUGA SLIJEPIH MEĐIMURSKE ŽUPANIJE
PREDSJEDNICA UDRUGE
Marija Ciglar