U organizaciji Saveza Roma Republike Hrvatske, a u okviru kampanje “Obrazovane Romkinje, jaka zajednica” kojoj je cilj podizanje svijesti o višestrukoj diskriminaciji i izazovima s kojima se suočavaju mlade Romkinje, u Čakovcu je održan okrugli stol na temu “Kako iz začaranog kruga siromaštva”.
Prisutne ravnatelje osnovnih škola iz Međimurja, predstavnike Vijeća romske nacionalne manjine, romske roditelje i druge uzvanike pozdravila je gradonačelnica Grada Čakovca gospođa Ljerka Cividini koja je rekla kako je Grad Čakovec krenuo u 21. stoljeće, smatra kako romsko naselje Kuršanec ima dobar vrtić, kako romska djeca imaju sve predispozicije za kretanje u školu. Naglasila je da ključna podrška za obrazovanje mladih Romkinja podrška unutar svojih obitelji, a da podršku Grada Čakovca Romi imaju i da će grad Čakovec u okviru svojih mogućnosti doprinijeti boljitku života svih svojih građana. U ime međimurskog župana i u svoje osobno ime, prisutnima se obratio i zamjenik župana Josip Grivec koji je rekao da smo svi svjesni izazova u obrazovanju Roma i Romkinja, ali da je obitelj temelj razvoja svakog društva i da je važno da romske obitelji podrže svoje mlade ljude naročito žene.
Predsjednica SRRH Kali Sara, Suzana Krčmar je istaknula kako je važno podržati mlade Romkinje da više završavaju osnovnu i srednju školu, ali da upisuju i fakultete jer bez da žene postanu kotač razvoja romskih zajednica teško ćemo izaći iz začaranog kruga siromaštva.
- Jer kada mlade Romkinje dovrše obrazovanje one se lakše mogu zaposliti, imaju bolji socijalan status, mogu planirati obitelj, primjer su u svojoj zajednici i tako se smanjuju stereotipi i predrasude prema svima, mogu bolje pružiti podršku svojoj djeci tijekom školovanja i tako je naprednija i ekonomski jača romska zajednica i tu se vidi generacijski razvoj i prosperitet.
Voditeljica projekta, Suzana Kunac prezentirala je rezultate projekta u godinu i pol dana i naglasila da je SRRH Kali Sara uspjela educirati 200 mladih Romkinja o njihovom reproduktivnom zdravlju i pravima, rodnoj ravnopravnosti i prevenciji vršnjačkog i rodno uvjetovanog nasilja.
- Najveći broj djevojaka koje su sudjelovale u našim aktivnostima su iz Međimurja. Ovdje smo da porazgovaramo s nastavnicima, ravnateljima škola, stručnim osobljem i roditeljima o tome što je sve još potrebno učiniti i kako podržati mlade Romkinje, od kojih 50 posto još uvijek rađa u maloljetnoj dobi, da završe osnovne i srednje škole jer Kali Sara smatra da je obrazovanje ključ za izlaz iz siromaštva – objasnila je Kunac.
Saborski zastupnik i predstavnik romske manjine, Veljko Kajtazi je rekao kako je položaj žene u romskoj zajednici jako bitan i kako mu je izuzetno drago da je upravo Savez Roma u RH Kali Sara prva romska udruga koja je nositelj tako jakog projekta.
- Romkinje koje su kao žene i Romkinje, u najboljem slučaju izložene dvostrukoj diskriminaciji u našem društvu, a istraživanja potvrđuju da se tu radi o puno složenijem položaju koji podrazumijeva isključenost i iznimno loš položaj Roma općenito koji je kod žena još naglašeniji. Dakle, krajnje je vrijeme bilo da imamo projekte koji su isključivo fokusirani na položaj žena unutar romske zajednice, posebno jer statistika pokazuje da je i onaj aktivistički dio unutar romske zajednice dominantno muški te samim time problemi žena zasigurno ne dolaze dovoljno do izražaja. To je posebno važno jer je uključivanje Roma u javno djelovanje i njihov utjecaj koji je do danas bio ograničen i koji je bio formiran isključivo od izabranih predstavnika koji su u najvećem broju muškarci, odnosno glas žena do sad nismo mogli dovoljno čuti.
O intersekcijskoj diskriminaciji Romkinja više je govorila Tena Šimonović Einwalter. Naglasila je da je ideja da se projekt bavi mladim ženama Romkinjama, izvrsno odabrana.
- To mogu reći iz perspektive institucije koja već barem petnaest godina, otkad je na snagu stupio Zakon o suzbijanju diskriminacije da doista vidimo da su Romi najdiskriminiranija, ili među najdiskriminiranijim društvenim skupinama u Hrvatskoj. Isto tako, znamo da su žene najbrojnija diskriminirana skupina u Hrvatskoj, a poglavito žene Romkinje. Upravo je zato baviti se mladim ženama Romkinjama pogođena tema i odličan odabir.
Pučka pravobraniteljica je pojasnila pojam koji se još uvijek nije uvriježio u hrvatskom jeziku, a to je intersekcijski pristup, intersekcionalnost, odnosno intersekcijsku diskriminaciju. Naglasila je kako taj pristup omogućava sagledavanje onih faktora koji uzrokuju specifično zahtjevan, težak položaj Romkinja.
- Kada niste samo žena, već i Romkinja, te pritom i mlada Romkinja, a u odnosu na sve druge skupine s kojima se skupina može uspoređivati.
Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić pojasnila kako je obrazovanje romske zajednice iznimno važno kako bi stekli jednake šanse i mogućnosti na tržištu rada koje je, kako je rekla, izrazito turbulentno i kompetitivno i potrebno je puno znanja, vještina, upornosti i motivacije da bi završili određene škole i dobili određene poslove, zanimanja, ekonomsku neovisnost i da bi doprinijeli boljitku svoga društva. Također je ukazala na sve negativne posljedice maloljetničkih trudnoća poput izlaska iz sustava obrazovanja, nemogućnost zapošljavanja i ekonomske ovisnosti o obitelji u koju ulazi, veću izloženost rodno uvjetovanom nasilju, izazove koje maloljetničke trudnoće nose po zdravlje mladih Romkinja. Pozvala je romske roditelje da podrže svoje kćerke da završavaju obrazovni ciklus kako bi imale kvalitetniji i zdraviji život i veće mogućnosti na tržištu rada i u realizaciji životnih ciljeva. Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević je govorila o pravu djece na informiranost o reproduktivnom zdravlju i obrazovanju gdje se maloljetničke trudnoće pokazuju kao izazov ostvarenju tih dječjih prava.
- Kada govorimo o dječjim brakovima, govorimo zapravo o uspostavi intimne zajednice između onih koji za to još nisu emocionalno, tjelesno i mentalno zreli, a koji ne mogu shvatiti brak i roditeljstvo znače. Njihov zajednički, odnosno bračni život, nosi i brojne probleme. S jedne strane dječaci se ovdje susreću s preranom ulogom odraslih osoba, a to je očinstvo i skrb za obitelj, dok djevojčice preko noći postaju majke i skrbnice. Te brakove odlikuju rane trudnoće, unatoč tome što su one još uvijek djeca, a i same rađaju djecu. To ne može dovesti do kvalitetnog odrastanja, kao ni adekvatnog roditeljstva.
O važnosti obrazovanja kao ključu za izlazak iz siromaštva govorio je Nandor Čapo, ravnatelj Uprave za nacionalne manjine Ministarstva znanosti i obrazovanja koji je istaknuo da se kroz Model C – Jezik i kultura Roma može uključiti i tema zdravlja jer je ta tema već uključena u kurikulum. Pozdravio je provedbu tog modela u tri međimurske osnovne škole i naznačio prostor za uvođenje do sada osmišljenih izvaninstitucionalnih edukacija koje je provela SRRH Kali Sara u taj program.
Blanka Lozić
