Rive su „respiratori“ za podizanje razine mora
Odgovor na pandemiju COVID-19 pokazao je spremnost svih, pa tako i naših vladajućih, da poduzmu sve što je potrebno da se zaštite građani. Može li se ta ista odgovornost pokazati i za desetke tisuća Hrvata koji su u opasnosti od posljedica rasta razina mora koje je već ozbiljno započelo?
Hrvatska ima 6.000 kilometara obale, uključujući 1.264 otoka pa nas se zbog toga itekako tiču pitanja podizanja razine mora. „Ideja da se klimatske promjene mogu u potpunosti zaustaviti je pogrešna. One se ne mogu zaustaviti, ali mogu se i moraju usporiti i ublažiti. Nešto slično kao kod usporavanja i držanja linearne linije zaraženih, ali i pripreme za lošiji scenarij kako to sada rade epidemiolozi. Hrvatska je za podizanje razine mora potpuno nespremna, a naše su rive u tom slučaju ono što su sada respiratori za koronavirus.“ – izjavio je Ivan Gulam, potpredsjednik stranke FOKUS, koja u svom programu ima zagovaranje podizanja riva, osobito u obalnim gradovima kojima najviše prijeti porast razine mora.
Hrvatski hidrografski institut u zadnjih je šest mjeseci nekoliko puta izvještavao o iznimno visokim razinama mora. Mareografska postaja Split je izmjerila razinu mora od 1.46 metara iznad mareografske nule, odnosno 85.6 centimetara iznad srednje razine mora. To je treća najveća izmjerena razina mora od početka kontinuiranih mjerenja 1955. godine. Slične pojave dogodile su se u Pločama gdje je razina mora bila čak 2.11 metara iznad mareografske nule, a u Zadru izmjerena je vrijednost visine razine mora od 1.60 metara iznad mareografske nule.
Ove pojave su samo potvrda kretanja na globalnoj razini, gdje se razina mora u prosjeku podigla za čak 7,6 cm od 1992., a na nekim lokacijama i za više od 22,9 centimetara. Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) predviđa da će ovim tempom do 2100. godine razina mora podići između 52 i 98 centimetara. To bi konkretno značilo da će Metković i Dolinu Neretve sigurno prekriti more, jednako kao i obalu Trogira, područje oko Solina i sjeverni dio obale Splita, kao i brojne male otočiće u Jadranskom moru.
Hrvatska bi za rješavanje ovog problema mogla osigurati sredstva u idućem proračunskom razdoblju. Nužno je da se struka što prije angažira na izradi projektne dokumentacije koja bi spriječila da nam npr. Kalelarga u Zadru i Šibeniku, Marmontova u Splitu ili dubrovački Stradun ne postanu vaterpolska igrališta našim unucima. U jačanju otpornosti obala i infrastrukture na klimatske promjene
struka već danas preporuča cijeli niz klasičnih i novih zelenih rješenja. Među njima su obalni zidovi s razbijačima valova kroz proširenje obale i zaštitom od zapljuskivanja prostora iza zida, te gradnja lukobrana. Rive povijesnih jezgri moguće je podignuti za 30 do 60 cm te izgraditi obalne zidove.
„Danas obilježavamo Dan planete Zemlje i pravi je trenutak da glasno progovorimo oko ovog problema koji neće trajati samo mjesec dana, već će zauvijek kilometri i kilometri hrvatske obale biti zarobljeni pod morem. Ovo je spora prijetnja, ali ako se sada ne počnemo pripremati, bit ćemo poplavljeni. Sada imamo priliku vidjeti koliko je turizam značajan za našu ekonomiju, a ako odmah ne krenemo s podizanjem riva, porast razine mora će ozbiljno naštetiti turizmu te uzrokovati velike gubitke zbog raseljavanje ljudi. “ – izjavio je Davor Nađi, predsjednik stranke FOKUS i naglasio kako je podizanje riva ključno uz cjelokupno, sinkronizirano i dugoročno djelovanje, a Hrvatska sada po tome ne radi ništa.
Da je „voda došla do grla“ pokazuje i studija Michaela Wolovicka, geofizičara s Princetona koji je postao svjetski poznat po svojoj ideji gradnje golemih nosećih zidova ispod ledenih masa koji bi zaštitio raspadanje ledenih santi na Antarktiku i Grenlandu. Bio bi to najveći građevinski projekt u povijesti ljudskog roda, nešto kao gradnja 1.000 Sueskih kanala, ali u milijun puta gorim uvjetima. I dok se znanstvenici već dvije godine bave tehničkim pitanjima kako to izvesti, podizanje naših riva prema ovome se čini kao mačji kašalj. Ono što se svi slažu je da nam treba vremena da se obalna područja prilagode, te da ljudska vrsta poništi dio zagrijavanja koje smo uzrokovali izgaranjem fosilnih goriva i mijenjanjem klime.
„Za razliku od standardne borbe protiv klimatskih promjena skupim i neefikasnim regulacijama i zelenim porezima, mi smo se odlučili za drugačiji pristup.“, naglašava Nađi. Pristup stranke FOKUS je koncept zelene ekonomije temeljene na inovacijama i infrastrukturi.
Nives Polovina Barn