Ova je godina izborno jako zanimljiva. Ne samo zbog činjenice da će građani Hrvatske ići na birališta u 2024. čak tri puta (radi EU, parlamentarnih te predsjedničkih izbora), nego i činjenice da je ovo zacijelo posljednja izborna godina u kojoj umjetna inteligencija neće igrati veliku i značajnu ulogu.
Umjetnu inteligenciju, na primjer u Sloveniji, za svakodnevne poslovne potrebe rabi tek 11 posto korisnika, dok je situacija u Hrvatskoj znatno lošija (podaci Mitja Trampuž, potpredsjednik Sekcije za kibernetičku sigurnost Gospodarske komore Slovenije).
No sve je veći interes i sve je veća potreba za njezinom primjenom i na našim prostorima. Pa tako i u političke svrhe.
Za futurologe poput mene, AI je svakodnevni alat kojim počinjem dan i bez njega mi je on poslovno (ali sve više i privatno) nezamisliv. Sasvim razumljivo jer karijera futurologa usko je vezana uz društvena i gospodarska predviđanja budućnosti iz sadašnjih trendova i projekcija.
Alan Patric, suosnivač DataSwarm Ltd, tvrtke za prediktivnu analizu podataka i veliki stručnjak za AI, rado dodaje u svojim izlaganjima kako je umjetna inteligencija odličan asistent, ali tek treba vidjeti kakav će biti šef!
Mnogi poslovi se već sada ne bi mogli obavljati uspješno bez asistencije umjetne inteligencije. No vratimo se našim izborima i što nas očekuje uz (ne)primjenu umjetne inteligencije.
Već znamo da mnogi hrvatski političari različitih razina (od lokalne do najviše državničke) i te kako koriste umjetnu inteligenciju za pisanje govora. Mnogi je koriste i za analitiku podataka, kao i takozvanu online špijunažu. Više nego ikada dolazi od izražaja izjava poslovnog konzultanta Petera Druckera u kojoj kaže „Najbolji način da predvidite budućnost je da je sami kreirate!” Pa se neki političari na našim prostorima ufaju da će uz pomoć AIa stvarati tu budućnost i tako doskočiti događajima nad kojima nemaju kontrolu.
Ono što sigurno jeste već sada realnost – umjetna inteligencija nastaviti će automatizirati različite poslovne procese, što će dovesti do povećanja učinkovitosti i produktivnosti. Algoritmi umjetne inteligencije postat će vještiji u razumijevanju i predviđanju individualnih preferencija građana, birača, kupaca, omogućujući onima koji se služe takvim podacima da ponude visoko personalizirane poruke, angažmane, događaje…
Alati za analizu utemeljeni na umjetnoj inteligenciji omogućit će korisnicima izvlačenje potrebnih informacija iz velikih količina podataka. To će osigurati bolje donošenje odluka, poboljšano upravljanje rizicima i prepoznavanje novih društvenih, gospodarskih, ali i političkih prilika.
AI će igrati ključnu ulogu u marketinškim strategijama, pomažući političarima da optimiziraju svoje reklamne kampanje, identificiraju potencijalne birače i personaliziraju interakcije s njima.
Umjetna inteligencija može analizirati goleme količine podataka, uključujući podatke o anketama, aktivnosti na društvenim mrežama i povijesne obrasce glasovanja, kako bi predvidio ishode političkih izbora.
Algoritmi strojnog učenja mogu identificirati trendove i obrasce, pružajući točnija predviđanja izbornih rezultata.
Umjetna inteligencija ima potencijal pružiti vrijedne uvide i predviđanja koja mogu pomoći političkim strankama, upravljačkim strukturama i organizacijama da donose informiranije odluke i ublaže rizike svog djelovanja i odlučivanja.
Međutim, važno je napomenuti da predviđanja umjetne inteligencije nisu uvijek savršena i mogu biti podložna nesigurnosti i pogreškama, posebno u složenim i dinamičnim okruženjima.
Također važna je suradnja čovjeka i umjetne inteligencije. Dakle umjesto da zamijeni radnike, AI će nadopuniti ljudske sposobnosti, što će dovesti do novih oblika suradnje i zajedničkog stvaranja.
Jedno je izvjesno i neoborivo u nadolazećoj političkoj areni – čak će i politika i političari morati ulagati u prekvalificiranje i usavršavanje svoje radne snage kako bi učinkovito surađivali sa sustavima umjetne inteligencije.
Sanela Dropulić, futurologinja
