Prvi hrvatski doktor za drveće Fran Poštenjak savjetuje:
Kvalitetnim odabirom božićnog drvca imat ćemo dulje ugođaj blagdana u našem domu koji će nam svima trebati u ova izazovna vremena
Iako nam se čini da je pandemija korona virusom „ukrala Božić“ i da se ponaša poput zločestog Grincha, najiščekivaniji blagdan u godini ipak neće proći u većini domova i institucija bez onog što ga toliko tradicijski obilježava – božićnog drvca.
Tradicija kićenja božićnog drvca duboko je ukorijenjena u našoj kulturi, a vjeruje se da je potekla u 16. stoljeću iz plemićkih staleža koji su živjeli na prostoru današnje Njemačke. Običaj se proširio diljem kršćanskog svijeta te se zadržao sve do današnjih dana, te posebice u prosincu kada uobičajeno kreće „navala“ na božićna drvca diljem Hrvatske, u potrazi za onim najpoželjnijim.
Unatoč svim mjerama koje se poduzimaju za obuzdavanje epidemije, većina građana Hrvatske neće niti danas zaboraviti na ovu lijepu blagdansku tradiciju. U prošlosti naši djedovi i bake kitili su zimzeleno raslinje koje su pronašli u okolici svojih domova. Domišljati u ukrašavanju, koristili su često sušeno voće, razne bobice, ali kasnije i staklene kuglice sve kako bi Božić bio što svečaniji i veseliji. Iz priča naših djedova i baka možemo razaznati da je odlazak u šumu po božićno drvce bio poseban trenutak okupljanja obitelji koji se pamti čitav život.
Sada će to možda biti upravo odabir pravog božićnog drvca, jer je sve drugo zatvoreno ili zabranjeno.
Kako i koliko učinkovito savjetuje član Centra poduzetnica, Fran Poštenjak iz Jastrebarskog – prvi hrvatski doktor za drveće, sveučilišni bachelor hortikulture i vlasnik tvrtke Arboring iz Jastrebarskog.
„Najčešće se za Božić kite smreke i jelke, no moguće je okititi i druge vrste. Popularnije vrste smreka kao božićna drvca su obična smreka, bodljikava smreka, pančićeva omorika. Za smreke je karakteristično da imaju pravilno pršljenasto grananje te da su simetričnog, gušćeg, piramidalnog habitusa. Iako se radi na selekciji i uzgoju kultivara koji duže zadržavaju iglice, potencijalni problem može biti odbacivanje iglica što je najizraženije kod obične smreke. Također, to su vrste koje imaju četvrtaste ušiljene i tvrde iglice na koje se lako nabosti, iako pančićeva omorika ima plosnate iglice koje su mekše i zbog toga manje bodljikave. Smreke imaju relativno čvrste grane koje mogu nositi i teže kuglice. Boja iglica kreće od tamnije zelenih kod obične smreke, zelenih, plavo-zelenih i srebrnozelenih kod bodljikave smreke te tamnozelenih sa dvije pruge pući kod Pančićeve omorike“ – analizira Fran Poštenjak – prvi hrvatski doktor za drveće.
Ističe i da jele kao božićna drvca u pravilu imaju rjeđe grane nego smreka također pravilno pršljenastog razgranjenja. Iglice jela su najčešće urezanog vrha, odozdo s dvije izražene bijele pruge pući i znatno mekanije od smreka, međutim, jela znatno bolje zadržava iglice od smreka. Grane jela savitljivije su na vrhovima i zato ne mogu nositi najteže ukrase. Zadnjih godina kavkaska jela sve je popularniji izbor. Nju odlikuju sjajne tamnozelene, odozdo rasčešljane iglice. Punog je habitusa i simetrične forme. Dugo igličava jela znato je rjeđeg habitusa s dugačkim dekorativnim iglicama. Simetričnog habitusa i ugodnog mirisa. Uz klasični izbor obične jele svakako je vrijedno spomenuti i koreansku jelu te španjolsku jelu koje su zanimljive, ali i rijetke.
Ujedno i savjetuje oko kupovine božićnog drvca.
„Prije kupnje, potrebno odabrati pogodan položaj koji je što više udaljen od izvora topline jer upravo je isušivanje razlog odbacivanja iglica. Potrebno je izmjeriti visinu stropa i odbiti visinu stalka i vršnog ukrasa kako biste izabrali idealno stabalce. Kako biste izabrali savršeno stabalce, nemojte čekati zadnji trenutak i isplanirajte kako ćete ga okititi kako biste mogli izabrati najpogodniju vrstu. Pri tome obratite pozornost na habitus, nosivost grana, boju iglica te debljinu debla kako bi stalo u Vaš stalak. Otiđite po svoje božićno drvca barem nekoliko dana prije Božića i provjerite je li stablo svježe na način da rukom lagano prođete po iglicama koje ne bi smjele otpadati te grančice moraju biti savitljive, a ne krhke. Također, razgovarajte s prodavačem i informirajte se koliko dugo stabalca stoje bez vode. Uskladištite božićno drvce u zaštićenom i prohladnom prostoru. Potrebno je stablu dati izvor vode stoga ga možete postaviti u stalak sa vodom. Dan prije nego što ga okitite obavezno odrežite donja 2-3 cm debla jer se može dogoditi da se provodni elementi stabla začepe pa stablo ne može uzimati vodu. Kako biste izbjegli opasnost provjerite sve električne ukrase kojim ćete okititi drvce. Kada okitite stablo, svakako provjeravajte ima li Vaše božićno drvce dovoljno vode u stalku. Stablo koje ostane bez vode brže će odbacivati iglice. Kako biste smanjili isparavanje vode, možete i sniziti temperaturu prostorije u kojoj je božićno drvce te obavezno prije odlaska na spavanja ugasite lampice na stabalcima“ – savjetuje prvi hrvatski doktor za drveće.
Sanela Dropulić