Sezona krpelja: Kako zaštititi dijete i na vrijeme prepoznati rizike
Dolaskom toplijih dana, sve se polako budi – priroda, duži su dani i želja da što više vremena provodimo izvan kuće. Parkovi, šume i izleti postaju svakodnevica, no češći boravak u prirodi sa sobom donosi i neka pitanja o kojima rijetko razmišljamo unaprijed. Svaka aktivnost na otvorenom može nas dovesti u susret s krpeljima, malim paučnjacima koji se gotovo neprimjetno mogu zadržati na našem tijelu. Prva reakcija mnogih je panika jer sama pomisao da se sićušni nametnik veličine svega nekoliko milimetara može zadržati na koži može djelovati zastrašujuće. Krpelji mogu prenositi određene bolesti, zbog čega je važno znati kako pravilno reagirati. Što učiniti kada na djetetu primijetimo krpelja? Kako znati jesmo li reagirali ispravno i kada je vrijeme za dodatni oprez?
Kako postupiti kada primijetimo krpelja na koži?
Bez panike! Kada primijetimo krpelja na djetetu, najvažnije je ostati smiren i reagirati pravovremeno. Krpelja je potrebno ukloniti što je prije moguće pincetom, tako da ga se uhvati što bliže koži i lagano izvuče bez uvrtanja, vodeći pritom računa da se ukloni u cijelosti. Ne preporučuje se korištenje ulja, alkohola ili drugih pripravaka jer oni mogu povećati rizik od prijenosa uzročnika bolesti. Nakon uklanjanja mjesto uboda potrebno je dezinficirati te nastaviti pratiti eventualne promjene na koži.
Uz pravilno uklanjanje, jednako je važno i na vrijeme uočiti krpelja. Krpelji najčešće biraju topla i vlažna mjesta na tijelu, zbog čega ih nije uvijek lako primijetiti.
„Roditeljima savjetujemo da nakon svakog boravka u prirodi pregledaju vlasište, područje iza ušiju, pazuhe, prepone, stražnju stranu koljena te područje oko struka. Kod djece s gušćom kosom važno je razdvojiti vlasi kako bi se pregled obavio što detaljnije. Redovit pregled značajno smanjuje rizik od duljeg zadržavanja krpelja na koži“, objašnjavaju liječnici Poliklinike Salvea.
Kada posumnjati na komplikacije?
Iako većina ugriza prolazi bez posljedica, u danima nakon uklanjanja potrebno je obratiti pozornost na promjene na koži i opće stanje djeteta.
„Ako se na mjestu ugriza pojavi crvenilo koje se širi, osobito u obliku prstena, ili ako dijete razvije simptome poput povišene temperature, umora, glavobolje ili bolova u mišićima, potrebno je javiti se liječniku kako bi se pravovremeno postavila dijagnoza i, prema potrebi, započelo liječenje. Takvi simptomi mogu upućivati na bolesti koje prenose krpelji, poput Lajmska bolest, koja se uspješno liječi ako se prepozna na vrijeme“, ističu stručnjaci.
Medicina ili prevencija?
Kada je riječ o zaštiti, roditelji se često pitaju je li dovoljna prevencija ili je potrebno razmotriti i cijepljenje. Odgovor ovisi o načinu života i području u kojem dijete boravi.
Cijepljenje protiv krpeljnog meningoencefalitisa preporučuje se osobama koje žive ili često borave u područjima povećanog rizika. Riječ je o inaktiviranom cjepivu koje se daje u tri doze, a zaštitu mogu steći i djeca starija od jedne godine. S druge strane, velik dio zaštite i dalje se temelji na svakodnevnim navikama kao što su: odgovarajuća odjeća, korištenje repelenata i redovit pregled tijela nakon boravka u prirodi. Odluku o cijepljenju potrebno je donijeti u dogovoru s liječnikom, uzimajući u obzir individualne okolnosti djeteta.
Bez obzira na odabir, stručnjaci iz Poliklinike Salvea naglašavaju kako kombinacija informiranosti, preventivnih mjera i pravovremene reakcije pruža najbolju zaštitu i omogućuje siguran i bezbrižan boravak djece u prirodi.
Andreja Barberić, mag.rel.int.
