Panel 2021. – Europska godina željeznice i 161 godina željeznice u Hrvatskoj, o sadašnjosti i budućnosti prve hrvatske pruge u kontekstu Europske godine željeznice, održao se danas u Čakovcu u prostoru Metalske jezgre
Motivirana Europskim zelenim planom, Europska komisija proglasila je 2021. godinu Europskom godinom željeznice. Tom inicijativom želi se naglasiti prednost željeznice kao održivog, pametnog i sigurnog modela prijevoza. Tijekom cijele godine kroz cijelu Europu različitim aktivnostima željeznica se stavlja “pod reflektore” javnosti, kako bi se i korisnike i zaposlenike ohrabrilo na korištenje i razvoj željeznice. Proglašenjem 2021. godine Europskom godinom željeznice, Europska komisija jasno je dala do znanja da željeznica nije samo održiva alternativa – već je željeznica prva!
Jedan od ključnih elemenata Europskog zelenog plana jest pokrenuti čišće i zdravije načine prijevoza jer je prijevozni sektor trenutno odgovoran za 25 posto europske emisije stakleničkih plinova. Europski zeleni plan traži 90 posto smanjenja emisija u prijevoznom sektoru do 2050. godine. Željeznica u Europi odgovorna je za manje od 0,5 posto emisija stakleničkih plinova povezanih s prometom i to je čini najodrživijim načinom putničkog i teretnog prijevoza.
Ove godine, 24. travnja navršilo se 161 godina postojanja željeznice u Hrvatskoj. Naša zemlja postala je dijelom europske željezničke mreže 35 godina nakon što je ta revolucionarna tehničko-tehnološka novina počela nezaustaviv pohod koji je svojom progresijom obilježio 19. stoljeće. Nakon 1825. godine, kada je za javni putnički i teretni prijevoz bila otvorena prva željeznička pruga u svijetu, između Stoktona i Darlingtona u Engleskoj, prestiž europskih metropola bilježio se je kilometrima izgrađenih željezničkih pruga. Shodno tome Habsburška Monarhija je u kreiranju vlastite prometne politike prihvatila smjernice studije sveučilišnog profesora Riplya o izgradnji 13 prvih i najvažnijih pruga na području Austrije i Mađarske među kojima su bile i pruge na hrvatskom području. Prometna politika Monarhije temeljila se na izgradnji željezničkih pruga koje će Beč i Budimpeštu povezati s jadranskim lukama u Trstu, Puli, Rijeci, Šibeniku i u Splitu te s plovnim putovima na Savi i na Dunavu.
Stjecajem političkih okolnosti prvih 42 kilometra željezničke pruge u Hrvatskoj bilo je izgrađeno između stajališta Macinec na današnjoj slovensko-hrvatskoj granici i kolodvora Kotoriba na mađarskoj granici i to kao dionica pruge Pragersko-Čakovec-Kotoriba-Nagykanizsa. Ta pruga, popularno nazvana “okrajak na hrvatskom području”, za promet je otvorena 24. travnja 1860. i izravno je spojila Budimpeštu na magistralnu prugu Beč-Trst. Tako je kolodvor Kotoriba prvi hrvatski kolodvor u koji je stigao prvi vlak iz smjera Mađarske.
S obzirom na to da su obilježavanje prošlogodišnje okrugle obljetnice prve hrvatske pruge (160 godina pruge Kotoriba-Čakovec-Macinec) spriječile protuepidemijske mjere, Savez za željeznicu i Međimurska Županija organizirali su danas panel 2021. – Europska godina željeznice i 161 godina željeznice u Hrvatskoj. Ovim panelom organizatori žele u kontekstu 2021. – Europske godine željeznice podsjetiti i na tu značajnu nacionalnu obljetnicu, problematizirati današnje stanje te razgovarati o budućnosti željeznice u Međimurju.
Panel se organizirao pod pokroviteljstvom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU te Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, uz zajedničku organiziraju Saveza za željeznicu i Županije međimurske.
Na panelu će sudjelovati župan Međimurske županije Matija Posavec, načelnik sektora za željezničku infrastrukturu Milan Vuković, dekan Međimurskog veleučilišta u Čakovcu doc. dr. sc. Igor Klopotan, predsjednik Saveza za željeznicu Zoran Maršić, član Uprave HŽ infrastrukture Darko Barišić, predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić te predstavnici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, HŽ Putničkog prijevoza i teretnih prijevoznika.
Jedan od važnijih elemenata današnjeg panela za sjever Hrvatske i njegovo gospodarstvo je izgradnja brze pruge Kotoriba-Čakovec-Varaždin-Zaprešić-Zagreb. Veći dio pojekta financirali bi se iz sredstava EU fondova, a čiji jedan dio investicije je u Međimurskoj županiji krenuo kroz sanaciju pruge, kolodovora, kako bi se dostigla brzina vlakova od 100 km na sat – reako je u uvodu obraćanja novinarima župan Matija Posavec.
Mladen Vuković naglasio je kako je danas na Vladi RH usvojen dokument sektorske politike, kao osnovni temeljni dokument koji će biti podloga za modernizaciju i rekonstruiranja željeznice, a koji zaostaje za ostalim prometnim modelima. Bit će to ujedno i osnova Europskom “zelenom planu” do 2050. godine smanjenjem stakleničkih plinova do 90%.
Darko Barišić rekao je kako se nastavljaju radovi na dionici pruge u Međimurju već na jasen prema Kotoribi i trajati će nekoliko godina kako bi se na toj dionici postigla željen BRZINA OD 100 km/h. Želimo povezati željeznički promet preko Mađarske-Hrvatske i Slovenije, uz bolju međugraničnu suradnju.
Željku Ukić naznačio je važnost loklane samouprave da se uključi u aktivnosti popularizaciji u željezničkim prijevozom. Do kraja ove godine HŽ putnički prijevoz dobit će 7 modernih elektromodernih vlakova, a do kraja 2023. doći će i 33 novih elektromodernih vlakova, do kraja 2024.godine još 7 dizela električnih. Upravo na području sjevera zemlje voze niskopodni električni vlakovi. Isto tako raspisat ćemo natječaj za dva nova baterijska vlaka, sve akko bi poboljšali kaviltetu usluge. Nadamo se boljoj budućnosti do 2027. godine za prijevoz putnika na ovom području.
(rd)