U memorijalnoj hodnji Čakovcem danas je u čast Hanni Szenes, sudjelovalo je 150 pripadnika Izraelskih obrambenih snaga, Oružanih snaga Republike Slovenije, Oružanih snaga Ujedinjene Kraljevine te pripadnici Vojne policije i Ministarstva obrane Republike Hrvatske
Šetnjom od zgrade županije do novo podignutog spomenika u Perivoju Zrinski, pripadnici vojnih snaga zaustavili su se i kod Spomen obilježja “Ranjena Davidova zvijezda” na mjestu nekadašnje židovske sinagoge u Čakovcu. O samom obilježju holokausta govorio im je Andrej Pal predsjednik Židovske općine Čakovec.
Memorijalnu hodnju predvodili su veleposlanik Države Izrael u Republici Hrvatskoj, NJ.E. Ilan Mor, državni tajnik u Ministarstvu obrane mr.sc. Zdravko Jakop, zapovjednik specijalnih snaga i vojnih učilišta general-bojnik Itai Veruv, župan Međimurske županije Matiju Posavca i gradonačelnicu Grada Čakovca Ljerku Cividini, predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina, sa zamjenicima Ivicom Baksa i Mariom Medvedom.
Uz prigodne govore, u Perivoju Zrinskih, svečano je otkriveno spomen obilježje Hanni Szenes u spomen 100 godina njezina rođenja, uz veliku zahvalu izrealskih prijatelja.
Inače, memorijalna hodnja IDF-a provodi se od 19.-22. srpnja 2021. na području Republike Slovenije, Republike Hrvatske i Mađarske, a započela je u ponedjeljak, 19. srpnja u Republici Sloveniji gdje je 100 pripadnika izraelskih zračno-desantnih i specijalnih snaga, pet pripadnika Hrvatske vojske, pet pripadnika OS Slovenije te jedan pripadnik OS Ujedinjene Kraljevine, izvelo združeni padobranski skok te tako obilježilo početak ove aktivnosti u spomen na Hannah Szenes, izraelsku pjesnikinju i nacionalnu junakinju.
Hannah Szenes bila je židovska pjesnikinja i padobranka koja je sudjelovala u antinacističkom otporu tijekom Drugog svjetskog rata. U Izraelu je nacionalni heroj.
Rođena je u Mađarskoj i emigrirala u Palestini ujesen 1939. za vrijeme britanskog mandata. Studirala je na poljoprivrednoj školi i živjela je u Kibucz. Bojala se za majku koja je ostala u Budimpešti stoga je odlučila vratiti se u Mađarsku. Bila je sudionik u posebnim padobranskim misijama, a obučavala je i britanske vojnike. Kasnije u ožujku 1944. spušta se padobranom u Jugoslaviju Cilj joj je pomoći savezničkim pilotima europskih Židova i antinacistima.
Nakon nekoliko mjeseci provedenih s jugoslavenskim partizanima, prelazi mađarsku granicu. Uskoro je uhvaćena i to u Podbrestu a zatim zatvorena i mučena zbog svog radioodašiljača. U listopadu 1944. suđeno joj je za veleizdaju, a pogubljena je mjesec dana kasnije. Imala je tada samo 23 godine. Nakon rata njezini ostaci su preneseni iz Budimpešte u Izrael, pokopana je u Jeruzalemu. Njezin dnevnik i pjesme su objavljeni nakon rata.
(rd)