Međimurska županija izdvojila je najviše za kulturu po stanovniku u 2020. godini, a vodeća je i po udjelu izdvojenih proračunskih sredstava za kulturu. Najsjevernija hrvatska županija vodeća je i po rastu novca namijenjenih za kulturu u odnosu na 2017., a analizu proračuna napravio je portal Župan.hr iz podataka konsolidiranih proračuna hrvatskih županija.
Uspoređujući hrvatske županije, Međimurska županija vodeća je u 2020. godini, isto kao i godinu prije, po izdvojenim sredstvima za kulturu po stanovniku, u iznosu od 234,29 kuna po stanovniku Međimurja. Vodeća je bila i po udjelu izdvojenih sredstava za kulturu sa 3,29 posto te po rastu izdvajanja za kulturu u odnosu na 2017. godinu, za visokih 1377 posto.
Tijekom ožujka i travnja u Međimurju se održavaju festivali keramike, čipke i cekera kroz koje se predstavlja bogatstvo međimurske nematerijalne kulturne baštine, ali i sve ono što Međimurje ima za ponuditi, a u sklopu projekta ADRIONET vrijednog gotovo 10 milijuna kuna. Naime, Jadransko-jonska mreža autentičnih sela – ADRIONET je projekt sufinanciran iz INTERREG V-B Jadransko-jonski program transnacionalne suradnje 2014.- 2020. Glavni cilj projekta je uspostaviti ADRION Transnacionalnu mrežu „autentičnih sela“ koja će se temeljiti na društvenoj, ekološkoj i ekonomskoj održivosti, s naglaskom na podizanje svijesti o očuvanju prirodnih i kulturnih dobara.
Međimurje se može pohvaliti jednom od najstarijih pokretnih knjižnica, a kako bi knjiga i književnost bile još dostupnije svim građanima Međimurja, kroz europski projekt „Kultura se fura“ vrijedan 3,3 milijuna kuna nabavit će se novo i suvremenije vozilo Bibliobusa, informatička oprema i održati stotinjak čitalačkih radionica. Projekt će trajati do rujna 2023. godine.
Međimurska županija dobila je lani suvremeni turističko-kulturni sadržaj – Riznica Međimurja, muzej nematerijalne baštine koji predstavlja povijesno blago i tradicijske vrijednosti međimurskog kraja. Atraktivan, multimedijalni i interaktivni postav muzeja podijeljen je u dvije glavne cjeline koje nude spoj povijesne i kulturne baštine s najmodernijom tehnologijom. U prizemlju je postav pod nazivom „Stoljeće utvrde“ kojim se interpretira burna povijest fortifikacije čakovečkog dvorca, dok je na prvom katu smješten postav koji interpretira nematerijalnu baštinu Međimurja pod nazivom “Minijature”. Stalni postav „Stoljeće utvrde“ smješten u prizemlju usredotočen je na sam čakovečki Stari grad, njegov razvoj i izvornu namjenu, kao i teme koje su s njime povezane. Prezentiran je sustav obrane čakovečke utvrde, način ratovanja u srednjem i ranom novom vijeku te je stavljen naglasak na razloge utamničenja osoba od razdoblja 16. do 20. stoljeća. Posjetitelji mogu razgledati tamnice u kojima su hiperrealistične lutke koje predstavljaju stvarne osobe koje su kroz povijest bile smještene u čakovečkim tamnicama, od žena optuženih da su vještice, do visokih vojnih zarobljenika. Najviše je tema povezano s razdobljem gospodstva obitelji Zrinskih koja je ostavila najvidljiviji trag na kompleksu čakovečkog Starog grada. Postav „Minijatura“ upoznaje s nematerijalnim dobrima koja nalazimo na području Međimurja kao što su tradicijski obrti, zaštićene skupine govora, prakse, običaji i folklorno stvaralaštvo, a drugi dio „Minijatura“ posvećen je usmeno-predanoj baštini Međimurja u kojoj se govori o slavenskom mitskom svjetonazoru, mitologiji i vjerovanjima te pričama o nadnaravnim bićima koje su se prenosile usmenim putem i očuvale do danas. Popevka i Vinko Žganec, zlatarenje i čipkarstvo, medičarstvo i lončarstvo, dječje igračke, cekeri, pisanice, pikači i lafre, mitovi i legende – Riznica Međimurja na edukativan i iznimno atraktivan način govori o tradiciji Međimurja, a poseban dio postava posvećen je međimurskoj legendi o pozoju.
Za 2022. godinu, nekoliko je projekata izdvojeno na području kulture, kao što je projekt Eko muzej Međimurje malo za što je planiran iznos od 220.000 kuna, 250.000 kuna za sakralnu baštinu i spomenike, 180.000 kuna za tehničku kulturu, 300.000 kuna za program javnih potreba u kulturi i 200.000 za kulturni amaterizam.
Izvor: Župan.hr
