Dobru praksu osiguravanja osobnih asistenata za djecu s teškoćama u razvoju vrtićke dobi Međimurska županija nastavlja i u školskoj godini 2020./2021. U županijskom Proračunu predviđeno je 460.000,00 kn za financiranje 50% iznosa plaće 35 asistenata koji pružaju pomoć i podršku 42 djece s teškoćama u predškolskim ustanovama, dok ostatak sufinanciraju jedinice lokalne samouprave.
Za ostvarivanje uspješnog uključivanja djeteta s teškoćama u razvoju u predškolski sustav nužna je podrška, a uloga osobnog asistenta je pružati potporu djetetu s teškoćama u razvoju u zadacima i svakidašnjim aktivnostima, usmjeravajući ga ovisno o teškoći koju dijete ima te prema uputama odgojitelja i stručnih suradnika vrtića. S obzirom na preporuke Stožera civilne zaštite, asistentima su osigurane zaštitne maske koje je donirala tvrtka Bali d.o.o. iz Donje Dubrave.
Inicijativa ovog programa započela je 2015. godine kako bi se djeca s teškoćama u razvoju uredno uključila u redovne vrtiće s ciljem osobnog i socijalnog razvoja. Kako zakonski okviri Republike Hrvatske ne pretpostavljaju model integracije djece predškolskog uzrasta, Međimurska županija i Savez udruga za uključivanje djece predškolske dobi s teškoćama u razvoju u odgojno obrazovni sustav Međimurske županije „Prvi korak“, uz podršku općina i gradova, prvi su implementirali ovakav oblik podrške. Međimurska županija još uvijek je jedina županija u Republici Hrvatskoj koja, osim za učenike osnovnih i srednjih škola, pomagače osigurava i djeci vrtićkog uzrasta.
Savez udruga za uključivanje djece predškolske dobi s teškoćama u razvoju u odgojno obrazovni sustav Međimurske županije “Prvi korak” okuplja četiri udruge – Međimursku udrugu za ranu intervenciju „MURID“, Udrugu slijepih Međimurske županije, Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije te Udrugu za autizam „Pogled“.
Međimurska županija i u ovom je području poslužila kao primjer dobre prakse, a provoditelji jedinstvenog programa u RH nadaju se da će se potreba za uslugom osobne asistencije u vrtićima prepoznati na nacionalnoj razini te regulirati zakonom, čime bi se stvorila mogućnost sustavnog financiranja, stvaranje boljih uvjeta rada i pružanje kvalitetnije usluge najranjivijoj skupini društva.
Elena Govedić