Župan Matija Posavec: „Događaj od 9. siječnja 1919. Međimurje čini Međimurjem!“
„Ipak je nadošao čas oslobođenja po slavnoj vojsci sinova naše krvi i jezika. Zato danas Hrvati iz cijeloga Međimurja, – sakupljeni na javnoj obćoj skupštini, održanoj 9. siečnja 1919. u glavnom mjestu Čakovcu, – pred cielim svietom otvoreno, odlučno, jednodušno i samosvijesno izjavljuju: Za uviek se odcjepljujemo od madžarske države, kojoj smo do sada pripadali samo pod utjecajem sile i protiv svoje volje…” – dio je teksta Rezolucije donesene 9. siječnja 1919. godine kojom je narod proglasio da Međimurje odvaja od mađarske države i pripaja matici zemlji Hrvatskoj.
Tog povijesnog dana na Franjevačkom trgu u Čakovcu okupilo se oko 10.000 ljudi koji su poneseni snagom i ponosom jednoglasno iskazali pripadnost hrvatskom narodu.
Na 104. godišnjicu povijesne narodne skupštine u Scheierovoj zgradi u Čakovcu održana je i svečana akademija kojoj su, između ostalih, prisustvovali izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora, saborski zastupnik i gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak, saborske zastupnice Boška Ban Vlahek i Andreja Marić, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek, župan Međimurske županije Matija Posavec, predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina, s potpredsjednikom Ivicom Baksa, predsjednik čakovečkog Ogranka Matice hrvatske Zoran Turk, županijski vijećnici, čelnici međimurskih općina, ravnatelji ustanova, županijski pročelnici.
„Međimurje danas obilježava jedan od najvažnijih datuma svoje povijesti. Toga 9. siječnja, prije 104 godine, Međimurci su odlučno pokazali koliko drži do pripadnosti svom narodu i domovini, koliko drže do svojeg nasljeđa, koliko su svjesni svojih korijena. Pripojenje matici zemlji Hrvatskoj nije bio samo politički čin, već pobjeda u borbi za spas identiteta. Na tom su trnovitom putu Međimurce vodili najveći sinovi našega kraja, intelektualci toga doba i prosvjetitelji. Uspjeli su međunarodnoj zajednici dokazati hrvatski identitet Međimurja zahvaljujući zajedništvu i svijesti naroda. Toga dana – oteti je narod vraćen domovini. Okupiti deset tisuća ljudi u Čakovcu u to vrijeme, bez interneta i mobitela bila je velika stvar, a svaki je međimurski dom imao svog predstavnika na narodnoj skupštini na kojoj je pročitana rezolucija o odcjepljenju. Čuvajmo spomen na taj povijesni datum jer su događaji od 9. siječnja Međimurje učinili Međimurjem – regijom snažno izraženog identiteta, neumorne marljivosti i otvorenosti drugima po čemu nas znaju u cijeloj Hrvatskoj i šire“, rekao je župan Posavec, te dodao da je u Međimurju, u samo dva mjeseca nakon sjedinjena s maticom zemljom organizirano sudstvo, uprava i školstvo.
„Obilježavanjem presudnih događaja iz povijesti, što 9. siječnja svakako jest, podsjećamo se na sve što su Hrvati prošli kako bi izborili vlastitu slobodu i samostalnost. Slavljenjem naših velikana čuvamo nacionalnu memoriju te ljubav prema domovini prenosimo na mlade. Neka nas životi svih sudionika velike narodne skupštine stalno nadahnjuju i podsjećaju da je uz jasno postavljen cilj sve moguće,“ kazala je gradonačelnica grada Čakovca Ljerka Cividini.
O delikatnosti trenutka i razvoju političkih kretanja krajem 19. i početkom 20. stoljeća koji su Međimurje doveli do pripojenja Hrvatskoj govorio je predsjednik čakovečkog Ogranka Matice hrvatske, povjesničar Zoran Turk:
„Međimurje je najveći dio svoje povijesti, od prvih pisanih tragova pa do trenutka koji danas obilježavamo, bilo dio Zaladske županije u sklopu velikog Ugarskog kraljevstva. Prvi važniji događaj bio je vojni upad bana Josipa Jelačića 1848. godine kada je Međimurje pripojio matici zemlji, međutim administrativnim je putem opet vraćeno u sastav Zaladske županije 13 godina kasnije. Usred buđenja nacionalne svijesti Mađari su još i pojačali metode ne bi li uspjeli u stvaranju – po njima – autohtonog, međimurskog naroda koji je drukčiji od svih drugih, nipošto hrvatski i vjeran je mađarskoj kruni. Govorilo se čak i o zasebnom međimurskom jeziku za koji su postojali i udžbenici, samo kako bi se Međimurce odvratilo od želje za pripojenjem Hrvatskoj. Nakon krvavog Prvog svjetskog rata, gladi i pandemije španjolske gripe, ideja američkog predsjednika Wilsona o samoopredjeljenju naroda postala je inspiracija i pravno uporište na koje su se Međimurci pozvali prije 104 godine u svojoj Rezoluciji o odcjepljenju Međimurja od mađarske države. Narod se uspio ujediniti u doba kada je jedino javno glasilo bio mađarski list. Danas su nam mađarski gradovi i općine, osobito oni iz Zaladske županije, dragi prijatelji s kojima surađujemo, provodimo projekte, oživljavamo zajedničko u našim kulturama i učimo iz različitosti“, iznio je Zoran Turk.
„Značaj događaja s početka prošloga stoljeća prepoznao je i Hrvatski sabor te proglašenjem 9. siječnja spomendanom dao najviše priznanje sudionicima presudnog povijesnog trenutka“, rekao je izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, saborski zastupnik i gradonačelnik Grada Murskog Središća Dražen Srpak.
Nastupom su svečanost uveličali članovi pjevačkog zbora „Josip Vrhovski“ iz Nedelišća pod ravnanjem dirigenta Branimira Magdalenića.
(mž)
