Kako bi od zaborava spasili vještinu pletenja cekara i uporabnih predmeta od komušine na području Međimurja, LAG „Međimurski doli i bregi“ pokrenuo je niz aktivnosti, projekata, ali i postupak zaštite koji je uspješno priveden kraju te je 17. svibnja 2022. godine “Umijeće izrade uporabnih predmeta od komušine na području Međimurja” upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao nematerijalno kulturno dobro.
Ceker je, uz sve ostale uporabne predmete od komušine, time dobio zasluženo priznanje koje je temelj i dodana vrijednost za brojne planirane projekte vezane uz nematerijalnu kulturnu baštinu Međimurja.„Cekar i predmeti od komušine važan su dio međimurske tradicije, a kako je vještina pletenja takvih premeta polako pala u zaborav, željeli smo ju očuvati i prenijeti na nove naraštaje. Iznenadili smo se velikim brojem žena koje se još uvijek bave pletenjem cekara u Međimurju te smo u suradnji s njima gradili promociju i zaštitu ovog međimurskog bogatstva.“, kazala je predsjednica Lokalne akcije grupe „Međimursk doli i bregi“ Sanja Krištofić pojasnivši da su kroz brojne radionice i aktivnosti posljednjih godina uspješno promovirali pletenje cekara koji se ponovno vratio u trend, ne samo kao uporabni predmet, već i kao modni dodatak.
Iako površinom malo, Međimurje obiluje tradicijskim i povijesnim bogatstvom, istaknuo je župan Međimurske županije Matija Posavec koji je dodao da se mnogo pažnje ulaže u zaštitu nematerijalnih i materijalnih kulturnih dobara. „Cekar je novi suvenir koji dodajemo u našu škrinjicu predmeta koje i službeno čuvamo od zaborava. Drago mi je što imamo čak 60-ak žena koji tu vještinu prenose na mlađe naraštaje i pokazuju kako se nekad živjelo u Međimurju“., rekao je župan Posavec.
Cekarima i predmetima od komušine posvećen je i jedan dio muzeja nematerijalne baštine Riznica Međimurje koji je prošle godine otvoren u revitaliziranoj fortifikaciji Starog grada Zrinskih, a kako je podsjetila ravnateljica Muzeja Međimurje Čakovec Maša Hrustek Sobočan, u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske upisano je više od petnaest kulturnih dobara koja nalazimo na području Međimurja, među kojima su zlatarenje, izrada čipke i tradicijsko lončarstvo.
Osim što je važan dio međimurske baštine, cekar je i važan dio turističke ponude Međimurja. „Potencijal rukotvorina je fenomenalan i radimo na tome da ih maksimalno uvrstimo u našu turističku ponudu.“, kazao je direktor Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula koji od samog početka podržava aktivnosti LAG-a u zaštiti baštine.
LAG je za navedenu prijavu potaknut velikim interesom javnosti i svojim projektom „Turizmom razvijamo područje“ kroz koji su provedene aktivnosti za promociju pletenja cekera kao nematerijalne kulturne baštine Međimurja. Kroz navedeni projekt je održano nekoliko radionica pletenja cekara u Međimurju i jedna u Baranji. Kako bi se promovirao ceker i vještina pletenja uporabnih predmeta od komušine, LAG je u sklopu projekta snimio i promotivno-edukativni video te izdao promotivnu brošuru koji su korišteni u postupku zaštite kao dokazni materijal. S ciljem dokumentiranja postupka nastanka cekera, u suradnji s Udrugom žena Nedelišće, Udrugom žena Pušćine i Kulturno umjetničkom udrugom Seljačka sloga iz Nedelišća su zbog fotografiranja i snimanja organizirana i tradicijska događanja, kakva su berba starih sorti kukuruza, demonstracija bojanja komušine i radionice pletenja cekara.
Ponosan što su Nedelišćanke važan dio ove priče je načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak iz koje je 60-ak žena koje nastavljaju promovirati vještinu pletenja cekara i predmeta od komušine.
Zaštita je samo prvi korak u vrednovanju ovog tradicijskog umijeća, te je potrebno i dalje intenzivno raditi na dizanju svijesti lokalnog stanovništva o vrijednosti cekera koji se ne može i ne smije više smatrati samo običnim uporabnim predmetom koji služi za prenošenje stvari, već je vrijedan suvenir i unikatna rukotvorina Međimurja.
Služba za poslove župana
