Obilježavajući 1600. obljetnicu smrti Svetoga Jeronima, u nedjelju je u Štrigovi, koje slovi za rodno mjesto jednog od najznačajnijih kršćanskih svetaca, svečano misno slavlje predvodio varaždinski biskup monsinjor Bože Radoš u koncelebraciji brojnih svećenika predvođenih domaćim župnikom Kristijanom Kuharom.
Štrigova štuje Svetog Jeronima već punih šest stoljeća, a tradicija njegova rodnog mjesta seže u 1447.godinu kada je papa Nikola 5. izdao papinsku bulu u kojoj stoji kako svi koji dolaze u Štrigovu, drevni Stridon – mjesto milosti, kao hodočasnici imaju potpuni oprost po zagovoru Svetog Jeronima.
Zbog epidemiološke situacije ove su godine izostale planirane aktivnosti poput znanstvenog simpozija i svečanog koncerta te festivala, te je, iznimno, sveta misa održana na otvorenom, u dvorištu župne crkve Svete Magdalene u Štrigovi.
Biskup Radoš u svojoj se propovijedi osvrnuo na vrijednosti života Svetog Jeronima istaknuvši kako je bio svetac koji je znao raspoznati dobro od zla, a vjernicima poručio da prema njegovu zagovoru u njihovom mjestu, vremenu, životu, kući i pristupu prema Bogu i ljudima spoznaju razliku između dobra i lošeg. “Sveto pismo nije knjiga koja se pročita, već koja se neprestano čita, a svi mi smo prevoditelji riječi Božje”, poručio je biskup Radoš.
Na kraju mise, domaći župnik Kristijan Kuhar zahvalio je svim svećenicima, Međimurskoj županiji, općini Štrigova, TZ općine Štrigova i svim župljanima koji su pridonijeli promociji Štrigovskoga kraja kao rodnom mjestu Svetog Jeronima, izrazivši nadu da će iduće godine sve što je planirano u okviru Dana sv. Jeronima, a zbog okolnosti COVID 19 virusa otkazano, biti nadoknađeno. Svetoj misi nazočio je župan Matija Posavec, načelnik općine Štrigova Stanislav Rebernik, zamjenik načelnika Damir Kovačić te brojni vjernici.
U srijedu, 30.rujna, na sam Spomendan smrti Svetog Jeronima, sveta misa služiti će se u crkvi Svetog Jeronima čije će vrata biti otvorena svim vjernicima.
Sveti Jeronim umro je 30.rujna 420. godine. Za života je revidirao latinski prijevod Evanđelja, tzv. Itale, te stvorio veći dio novog latinskog prijevoda cijele Biblije, slavnu Vulgatu. Radio je preko 20 godina, stavivši tako u službu Crkve svoje veliko znanje i svoju izvanrednu kritičnost i radnu sposobnost. U Betlehemu je osnovao muški samostan, te se posljednjih 30 godina svog života predao književnom radu, prevođenju svetih knjiga s hebrejskog izvornika, a onda na pisanje komentara pojedinim knjigama koji su veoma vrijedni zbog mnoštva povijesnih i arheoloških podataka.
Iako se i dalje vode polemike o točnom mjestu rođenja Svetog Jeronima, papinska bula iz 15.stoljeća te djelo „Natale solum magni ecclesiae dostoris sancti Hieronymi“ Josipa Bedekovića tiskano 1752.godine u Bečkom Novom Mjestu, nedvojbeno nude uvjerljive dokaze da se sv. Jeronim rodio na tlu Hrvatske, u međimurskom mjestu Štrigovi.
(Petra Strahija)