Iako na pogled sve izgleda mirno, stranke polako mobiliziraju svoje članstvo, a ankete koje se provode prate se s posebnom pažnjom, mada ih se svi tobože odriču, pogotovo one koje ne stoje najbolje.
Superizborna godina izuzetno je značajan trenutak za sve građane, političke stranke i medije u Hrvatskoj jer dolazi nakon tri godine izborne pauze koje se u Hrvatskoj nisu dogodile još devedesetih. Najdulje smo bez odlaska na birališta bili u periodu od predsjedničkih izbora održanih u lipnju 1997. do parlamentarnih izbora u siječnju 2000. godine.
Godina 2024. donosi nam priliku da izaberemo nove političke vođe i značajno utječemo na budućnost Republike Hrvatske.
Prvi izbori koji nas očekuju su izbori za Europski parlament, koji će se održati u svibnju. Oni se u isto vrijeme održavaju i u drugim zemljama članicama. Ovi izbori su važni jer pokazuju raspoloženje birača i njihov stav o EU-u i političkim pitanjima koja se tiču Europe. Hrvatska ima 12 zastupnika u Europskom parlamentu a među njima su članovi raznih stranaka te neovisni kandidati.
Izbori za Hrvatski sabor trebali bi se održati u srpnju ili ranoj jeseni. Trenutno, zbog iseljavanja i povećane smrtnosti, u nekim jedinicama postoji razlika od više od 5% u broju birača, što znači da glas u jednom području vrijedi više nego u drugom. Neki okviri izbornih jedinica već su postavljeni odlukom Ustavnog suda, a premijer Plenković navodno već ima rješenje, pišu u DIP-u.
Krajem 2024. godine građani će i treći put na birališta, i to na predsjedničkim izborima. Očekuje se da, kao i na izborima na kojima je pobijedio Zoran Milanović, prvi krug bude održan krajem prosinca 2024. Bude li pak drugog kruga, on će se održati početkom 2025., do kada i aktualnom predsjedniku Milanoviću traje petogodišnji mandat.
Tko će prvi do cilja?
Urednik
