Tijekom cjelokupne su ljudske prošlosti izbijali povremeni prijelomni trenutci koji su razvoj čovječanstva pokrenuli naprijed. Jedan od njih je znanje o metalurgiji bronce koje je sredinom 3. tisućljeća pr. Kr. uvjetovalo nastanak brončanoga doba. Tehnologija izrade bronce, proizašla je iz ranijih bakrenodobnih znanja metalurgije bakra, čije su tehnike tijekom brončanoga doba unaprijeđene, što je rezultiralo znatnim povećanjem metalurških aktivnosti. Naime, od kasnoga brončanog doba bronca više nije bila prestižan materijal, već sirovina za izradu raznovrsnih svakodnevno korištenih predmeta. Napredna brončanodobna metalurgija otvorila je tako vrata svijetu inovacija koje su unaprijedile mnogobrojne aspekte prapovijesnoga čovjeka te potencirale ubrzan razvoj koji je Europu naseljenu malim ratarskim i stočarskim zajednicama povezanim na lokalnoj razini izmijenio u kontinent sa željeznodobnim protodržavama na rubu ili sa začetcima pismenosti.
Budući da su riječni tokovi sa svojim dolinama oduvijek predstavljali važne prirodne prometnice, položaj Međimurja između Mure i Drave te pitomi brežuljci i plodne ravnice ispresijecane manjim vodotocima pružale su idealne uvjete za naseljavanje. Spomenuta su dva velika riječna toka pripadala razgranatoj mreži srednjoeuropskih riječnih komunikacija te osiguravala brže i lakše kretanje, a njima su srednjom Europom prenošeni kulturni utjecaji tokom cijeloga brončanog doba. Stoga se područje međimurskoga međuriječja – kao dijela Panonske nizine u užem i Karpatske kotline u širem smislu – tijekom prapovijesti nalazilo na svojevrsnom raskrižju kulturnih promjena.
Kako bismo javnost upoznali s najnovijim spoznajama o naseljenosti Međimurja tijekom brončanoga doba, Muzej Međimurja Čakovec je u suradnji s Hrvatskim restauratorskim zavodom u Zagrebu osmislio arheološku izložbu na spomenutu temu. Autorice izložbe su viša kustosica Muzeja Međimurja Čakovec Branka Marciuš, te Lea Čataj i Marijana Krmpotić – obje konzervatorice i arheologinje Hrvatskoga restauratorskog zavoda. Budući da su tijekom proteklih desetak godina na području našega međuriječja otkriveni novi značajni brončanodobni nalazi i nalazišta, cilj je izložbe interpretacijom i valorizacijom ranije prikupljane muzejske građe i novih brončanodobnih arheoloških nalaza, popularizirati arheologiju i arheološku baštinu te upoznati javnost s arheološkom slikom Međimurja tijekom razdoblja brončanoga doba.
Izložba će sadržavati 163 brončanodobna muzejska predmeta popraćena izložbenim panoima s prikladnim tekstovima i fotografijama. Katalog izložbe osmišljen je kao sinteza cjelokupne brončanodobne muzejske građe iz Zbirke prapovijesne građe našega Muzeja i svih dosadašnjih saznanja o životu i boravku brončanodobnih populacija na području današnjega Međimurja. U suradnji s muzejskim Pedagoškim odjelom, planira se provođenje predavanja i muzejskih radionica za djecu na temu brončanodobnoga odijevanja i ukrašavanja, koje će uz zanimljivu edukativnu priču prilagođenu uzrastu obuhvaćati i kreativni dio – izradu brončanodobnoga nakita.
Spomenuta arheološka baština biti će tijekom prosinca i siječnja predstavljena javnosti u prostoru Izložbenoga salona Muzeja Međimurja Čakovec, a njezino otvorenje održati će se 9. prosinca u 18 sati.
Maša Hrustek Sobočan, dipl. pov. umj.
Ravnateljica, viša kustosica
