Mislav Gleich, 23-godišnji student anglistike i komparativne književnosti s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, objavio je svoj treći roman „Beskrajno ljeto: smaknuće Brandona Brycea“. Roman je izdala nakladnička kuća Despot Infinitus, a uredništvo knjige potpisuje Zvonimir Despot.
Beskrajno ljeto smješteno je u fiktivni Potstone u SAD-u, u ljeto 1997. godine. Protagonist, 18-godišnji maturant Adrian Paine, njegova djevojka Christie i njezin mlađi brat Danny, želeći pobjeći od gradske vreve tijekom zadnjeg dana školske godine, odlaze u zapuštenu šumu na obližnje brdo. Ondje slučajno posvjedočuju stravičnom prizoru: dvojica manijaka iz čista mira nasilnim vješanjem smaknu nedužnog starčića, gospodina Brycea.
Ostatak romana prikazuje nastavak priče, s naglaskom na Adrianovim razmišljanjima i hrvanjima tijekom potrage za odgovorima. Gleich opisuje roman kao svoj najosobniji roman dosad, zbog čega je roman pisan u 1. licu i zbog čega obiluje introspektivnim elementima. Roman je „životan“ u smislu da se ne fokusira isključivo na problematiku ubojstva, već je kombinira s temama kao što su tinejdžerska ljubav, strah oko budućnosti, bitka sa samim sobom, te nada. S obzirom na to da se dotiče borbe s traumom i depresijom, kao i već spomenute nade, mogao bi privući i mlađe i starije čitatelje nakon čitave situacije s pandemijom koronavirusa.
Gleich se već istaknuo objavivši dva romana u sklopu Nove knjige Rast prije nekoliko godina. Onda se radilo o uvrnutoj priči o „grofu“ koji je u svoj podrum zatočio starog pekara iz neznana razloga, te o mračnom trileru smještenom unutar hladnih zidova benediktinskog samostana u Engleskoj. Prva priča, Nikolay Vasilevsky, ispod svoje intrigantne površine doticala se engleskog nacionalizma, patriotizma i imigracije, a s obzirom na vrijeme izdavanja, nesumnjivo je postojala poveznica i s Brexitom. Obilovala je i postmodernističkim elementima zbog čega je poprimila jedinstven karakter.
Druga knjiga, Samostan Craven Hill, slijedila je klasične narativne elemente popularne fikcije, s tim da se ipak istaknula zbog jedinstvenog, netipičnog svršetka. Utjecaj na Craven Hill bili su filmovi poput onih Romana Polanskog, zbog čega je knjiga poprimila mračnu estetiku.
Nakon Craven Hilla, na internetu je 2019. objavljena Gleichova pripovijetka Bizarna smrt časne Antonije, humoristična priča o časnoj sestri koju je iz vedra neba usmrtila munja, nakon čega se primitivni mještani malenog mjestašca okupljaju oko njezina tijela i diskutiraju o njezinoj smrti.
Gleich je 2019. godine na temelju recenzija književnog kritičara Tina Lemca i književnice Livije Reškovac dobio i poticaj Ministarstva kulture Republike Hrvatske za književno stvaralaštvo za zasad neobjavljeni roman Teror u Malwarku.
Njegov rad poprima jedinstven stil jer je Gleich istovremeno pod utjecajem klasične književnosti (u uzore ubraja Dickensa, Twaina, Hugoa, Poea, Dumasa), one suvremene (King, J. K. Rowling, Eco), te filmova (Nolan, Fincher, Spielberg, Lumet).
U svakom slučaju, Gleich je mlada nada hrvatske književne scene. Netko je tko ima potencijala da zabavnim i jedinstvenim pričama približi čitanje ne samo starijim, već i mlađim generacijama.
(mp)