U svega petnaestak godina, koliko se održava u Hrvatskoj, Noć muzeja se profilirala u jednu od najuspješnijih kulturnih priredbi u Lijepoj Našoj. Po svemu sudeći, autor te ideje dobro je znao što njome želi postići, a vrijeme je pokazalo da je pogodio bit stvari i u svakom pogledu uspio. A pred sebe je postavio poprilično rizičan i nadasve težak zadatak: umjesto naizgled smrtno ozbiljnih institucija, muzeje je kanio približiti široj publici, učiniti ih zabavnima, privlačnima i poželjnima za posjećivanje. Zaplivao je, dakle, nasuprot glavnoj struji koja je čvrsto držala percepciju muzeja kao dosadnih, pomalo deprimirajućih zgrada u kojima se čuvaju stari predmeti, u čijim prostorima vlada muk i u kojima osim pospanog i dremljivog čuvara nema nikoga. Tako su se europski muzeji prenuli iz učmalosti i pomalo se sramežljivo približili – ma što o njoj mislili – tipično američkoj diznijevskoj koncepciji muzejskih institucija. Ne baš svaki dan, ali barem za Noć muzeja.
Prva takva manifestacija održana je u Berlinu – Lange Nacht der Museen 1997. – i potom se naglo proširila po čitavom svijetu. Njezina je značajka mogućnost besplatnog posjeta većem broju muzeja tijekom jedne noći, a posebnu privlačnost daju joj dodatna muzejska događanja: umjetnička, modna, književna, zabavna i glazbena. Sve s ciljem da se neformalnim druženjima i različitim privlačnim sadržajima iz temelja preokrene ustaljena slika muzeja i kod šire publike potakne želja za ponovnim posjećivanjem.
Noć muzeja počela se u Hrvatskoj održavati 2005. godine na inicijativu Sekcije kulturnog turizma Hrvatskog muzejskog društva, u suradnji sa Zajednicom kulturnog turizma Hrvatske gospodarske komore i šest zagrebačkih muzeja. Muzejska zajednica prepoznala je vrijednost te ideje, posebice u smislu popularizacije muzeja i muzejske struke te ju je preporučila svim muzejskim kućama. Tako je 2008. godine, kada je u akciju već bio uključen popriličan broj hrvatskih muzeja, evidentirano 111.000 posjetitelja, pa je manifestacija proglašena najboljim kreativnim i inovativnim programom za tu godinu. Broj posjetitelja u narednim godinama bilježi rapidan rast koji se danas stabilizirao na cifri od otprilike 300.000 ljudi. Najveći broj posjeta u jednoj noći imao je 2010. godine zagrebački Muzej suvremene umjetnosti – 33.000.
Muzej Međimurja Čakovec pridružio se Noći muzeja 2008. godine kada je kroz stalne postave, za ovdašnje prilike, prošao ogroman broj ljudi – više od 1500. Kao popratni sadržaj te je godine postavljena izložba Replik Art, postav replika starog hladnog oružja od antike do danas. To je našim muzealcima bio velik poticaj da se sljedeće godine još bolje pripreme i dočekaju barem isti broj gostiju. I doista, 2009. godine kroz muzej je prošlo rekordnih 2.500 posjetitelja, koji su, osim stalnih postava, mogli razgledati i izložbu kuharskih knjiga iz zbirke jednog od najpoznatijih zagrebačkih ugostitelja, Zlatka Puntijara, inače autora Kuharske knjige čakovečkog dvora obitelji Zrinski. Te godine, suradnici i pokrovitelji manifestacije bile su općine Donji Vidovec, Donja Dubrava, Kotoriba i Sveta Marija.
Nakon 2009. godine Noć muzeja je iskorištena za predstavljanje kulturno-povijesne baštine Međimurja. Sa svojim folklornim, gastronomskim, enološkim, kulturnim, povijesnim, etnološkim i drugim značajkama i tradicijama, sljedećih se godina predstavio veći broj međimurskih općina.
Godine 2015. godine, kao popratni sadržaj, otvorena je izložba “Večernji soirée: Fin de siècle u Čakovcu”, autorica izložbe bila je mlada kustosica Maša Hrustek Sobočan, a postav je posvećen građanskom Čakovcu i razdoblju između 1880. – 1914. godine.
S općinom Goričan, 2016. godine, vraćena je prvotna koncepcija, a sljedeće, 2017., predstavljanjem ostavštine dvojice najpoznatijih međimurskih glazbenih entuzijasta i stvaraoca dr. Vinka Žganca i Josipa Štolcera Slavenskog, tu je mogućnost na vrlo kreativan način iskoristila općina Vratišinec.
Potom je, 2018. godine, postavljena izložba i priređen cijeli niz popratnih događanja o povijesti međimurskog športa i najzaslužnijih športaša, što je izvrsno obradila, pripremila i organizirala kustosica Povijesnog odjela Ana Šestak.
Ovogodišnja Noć muzeja, u petak, 31. siječnja 2020. godine, bit će u znaku općine Selnica. Tamošnji kulturnjaci, folkloraši, glazbenici, recitatori, zaljubljenici u stare automobile, ljubitelji povijesti i tradicije, već se naveliko pripremaju za nastup. Bit će tu svega: od igre, plesa, gastronomije i pikača do starih automobila, motocikala…. Do sada smo sa Selničanima načelno utvrdili hodogram: otvorenje će biti upriličeno u atriju palače Zrinskih s početkom u 18 sati.
(Muzej Međimurja)