Odgodite košnju urbanih livada radi zaštite ugroženih oprašivača!
Apelu se pridružilla 31 udruga i građanska inicijativa iz cijele Hrvatske koju su apel podržale!
Proljeće je i vrijeme je kada se priroda budi i kada su pčele i drugi oprašivači gladni i sve brojniji
te u potrazi su za hranom. Hrana im je pelud i nektar koji se nalazi u cvijeću samoniklog bilja
posvuda po gradskim travnjacima. Ali i grmlju i stablima naravno!
Jeste li znali da se od sada pa do kraja svibnja smatra vrhuncem sezone za oprašivače? Zašto?
Zato što većina samoniklog bilja u prirodi upravo u tom periodu najobilnije cvate!
Prerana košnja sada u ovo vrijeme je stoga najveći udar na oprašivače i bioraznolikost!
Obustavimo kratko košnju!
Prema EU Uredbi o obnovi prirode (2024/1991) Vijeća Europske Unije dužni smo zaštititi
oprašivače i narušene urbane ekosustave. To uključuje i urbane travnjake. To nije pokrenuto samo
zato što dobro zvuči.
I vi kao grad ili općina imate direktnu suodgovornost učiniti nešto po tom pitanju i postati
pozitivan primjer građanima. To jest vi ste direktno suodgovorni za zaštitu lokalnog ekosustava.
Mnogi građani negoduju zašto se ranoprocvalo cvijeće poput tratinčica i maslačaka na livadama
već bjesomučno kosi umjesto da se ostavi još malo. Naprosto izgleda prekrasno i povećava
ambijentalnu vrijednost u gradovima u proljeće. Ne samo što je lijepo, to je s druge strane iznimno
važno za opstanak oprašivača kao i biljnih vrsta jer su oni u tom lancu međusobno ovisni.
„Jeste li znali da svaki treći zalogaj koji unesemo u sebe, možemo zahvaliti pčelama“?
Znam da nije jednostavno. Također nam je jasno da postoji i dio konzervativnih i nedovoljno
educiranih i nedovoljno osviještenih građana koji se neprestance žale zašto se ne kosi jer to oni
sve vide kao „neuredno“ i zbog straha prema kukcima čak i „opasno“.
Potrebno je ne podlijegati ovakvim pritiscima i ne ići linijom manjeg otpora ako to u konačnici nije
u skladu s smjernicama EU i nije u cilju održivosti.
Kako onda efektno odgoditi košnju na zadovoljstvo sviju građana? Kako naći dobru mjeru?
Kao pasionirani ljubitelj prirode, ekovrtlar, ekoaktivist, blogger, florist i krajobrazni dizajner, dugi niz
godina sam radio u Berlinu i želim vam prenijeti svoja pozitivna iskustva rada u takvom okruženju i
praksu kakva je vani trenutno u punom jeku.
Obzirom da nije dovoljno samo reći odgodite košnju, predlažem stoga konkretna provediva
rješenja koja bi vam mogla biti od koristi, a to su:
1. Odgođena košnja – odgodite košnju na koliko god je moguće više negazivih i nefrekventnih
urbanih livada sve do 31.5. Kod travnjaka sa slabom vegetacijom može i kasnije. Za početak
će biti hvalevrijedno početi sa barem 5 travnih površina u gradu ili općini. Tako je počela
primjerice Pula ove godine i Zagreb prošle, a Makarska već više od dvije godine. I to su mali
ali vrijedni koraci ka napretku.
2. Rubna košnja – usporedno s odgodom košnje, uvedite samo tzv. rubnu košnju gdje se
kosilicama kosi samo rubni dio određenog travnjaka, uz cestu, put ili nogostup i to u širini od
pola do jedan metar. Rubnom košnjom se postiže efekt urednosti, preglednosti i održavanosti. Moguće je kosilicom napraviti samo prohodne puteve kroz livadu, to će građanima i djeci biti
zanimljivo.
3. Zaobilaženje cvatućeg bilja kosilicom – početkom lipnja kad krene košnja, ako postoji
samoniklo bilje koje još uvijek bujno cvate može se zaobići kosilicom. Tako rade u Njemačkoj.
To je jedan vrlo osvještavajući i edukativan pristup kojeg građani primijete i tako se educiraju.
4. Edukativne table – na travnjake s odgođenom košnjom postavite edukativne table ili oznake
kako bi se građane educiralo da su te površine namjerno ostavljene nepokošene zbog zaštite
oprašivača i hranjenja pčela, jer će se na taj način potaknuti razumijevanje i polako educirati i
privikavati građani na ovu važnu praksu. I nakon što su vani ljudi prilično osviješteni, table se u
EU još uvijek postavljaju.
5. Parcijalna košnja – početkom lipnja se može već početi kositi i tada je bitno ne pokositi
goleme površine odjednom, već sukcesivno. Kako bi se mnoge životinje mogle pred
kosilicama spasiti u preostali nepokošeni dio. Ovdje se predlaže ako je moguće i košnja
kosilicama bez usitnjavanja i bez usisavanja otkosa. Otkos se ostavi ležati par dana zbog
dodatnog sazrijevanja sjemena samoniklog bilja te se onda pokupi. Takva biomasa korisna je
kao malč ili za preradu u kompost. I otpad koji se nađe u travnjaku se onda neće usitniti na
milijun sitnih komadića i tako dodatno onečistiti okoliš već ga se lakše može ukloniti
sortiranjem.
6. Redovita košnja – Redovito se sada mogu i dalje kositi samo gazivi, koristivi i frekventni
travnjaci, to jest travnjaci koje građani koriste za odmor, ležanje na travi i igru ili se koriste za
održavanje manifestacija. Kose se i travna parkirališta. U vrtićima i školama se u svrhu
edukacije mogu također ostaviti djelići površina nepokošenima. Tako djeca od malena uče.
Ostalo se redovito kosi jer travnjaci koriste djeci za igru.
7. Reustrojstvo rada košnje komunalnih poduzeća omogućit će da se točno raspodijele urbane
livade po tipu i svrsi korištenja i odrede prioriteti, raspored, način i ritam košnje. Djelatnost
košnje koja se sada reducira se može preusmjeriti na neke druge aktivnosti, recimo na
investiciju u sadnju trajnica kao održivog oblika sadnje i u jesen raznolikog grmlja i drveća.
Trajnice su naime danas u Europi totalno in i korisne su za gradski ekosustav i bioraznolikost
jer se ne moraju svake godine uvijek iznova saditi kao sezonsko cvijeće od kojeg je mnogo
toga i beskorisno pčelama.
Tekst i foto: Kruno Pekas
