Za 83.000.000,00 kn se može platiti sav dug radnicima, platiti sav dug veledrogerijama, nabaviti sva nova posteljina i madrace za sve pacijente i zaposliti 20 medicinskih sestara kojih nedostaje bolnici. Sve bi se to moglo ali je država dug od 83 milijuna kuna koje nam dužna u točnom iznosu usmjerila aneksom ugovora prebogatoj Dubrovačkoj županiji jer je to X. Izborna jedinica.
Rečeno je to jučer u Saboru RH od strane saborske zastupnice iz Međimurja Boške Ban Vlahek.
-Svi oni, a pritom mislim i na sebe, koji su novi u politici, kojima je ovo prvi mandat u najvišem predstavničkom tijelu Republike Hrvatske, u tu istu politiku i u taj mandat ušli smo otvorena srca, sa dobrom vjerom i nastojanjem da neke stvari u našem društvu promijenimo. Ušla sam u politiku i u Hrvatski sabor, da saborsku govornicu koristim da budem glas građana koji su me birali, da se borim protiv nepravde u ovom društvu, da ukazujem na probleme, ali što je najvažnije, da predlažem
rješenja. Kostruktivno, jasno i s argumentima.
U Hrvatskoj svaka osoba ima pravo na zdravstvenu zaštitu i na mogućnost ostvarenja najviše moguće razine zdravlja. Funkcioniranje zdravstvenog sustava u cijeloj Hrvatskoj je na način da je država ta koja postavlja pravila, određuje količinu novaca i opreme za svaku županijsku ili opću bolnicu a na osnivače bolnica, a to su županije, prebacuje odgovornost za njihovo poslovanje. U cijeloj Hrvatskoj, pa tako i u Međimurju iz kojeg dolazim i čije građane zastupam, funkcioniranje
zdravstvenog sustava je vrlo specifično i odvija se u izazovnim okolnostima, osobito tijekom ove
godine. Zdravstveni sustav se temelji na načelima sveobuhvatnosti, kontinuiranosti, dostupnosti i cjelovitog pristupa u primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti. Pa smo tako rijetka županija u Hrvatskoj koja sve zdravstvene ustanove primarne i sekundarne zdravstvene zaštite ima u jednom dvorištu, smatrajući kako suradnja i povezanost zdravstvenih ustanova, a osobito brzina reakcije u zdravstvenom sustavu može spasiti ljudski život.
Vlada Republike Hrvatske je prije 5 godina donijela Nacionalni plan razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u Republici Hrvatskoj kako bi se u narednih nekoliko godina dostigli svojevrsni standardi sukladni EU što podrazumijeva racionalizaciju i unaprjeđenje kvalitete u zdravstvenom sustavu. Tim planom je bilo predviđeno da zdravstveni sustav u Hrvatskoj funkcionira na načelu supsidijarnosti. Da se zdravstveni problemi trebaju rješavati na najnižoj razini pružanja zdravstvene zaštite na kojoj je to moguće. Prema takvom modelu intenzivno liječenje treba što prije i u što većoj mjeri preusmjeriti na akutno stacionarno liječenje, akutno stacionarno liječenje prema dnevnom bolničkom liječenju, dnevno bolničko liječenje prema specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti, specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu prema zdravstvenoj zaštiti na primarnoj razini, zdravstvenu zaštitu na primarnoj razini prema zdravstvenoj samozaštiti pri čemu se ne smije zanemariti važnost preventivne zdravstvene zaštite.
Međimurska županija vrlo je ozbiljno shvatila taj plan i smo odmah krenuli s njegovom provedbom, na način da su ciljevi tog plana uzeti kao motiv da ih u Međimurju dostignemo i prestignemo što je moguće ranije.
Prvi osnovni cilj prema Nacionalnom planu od prije 5 godina je smanjiti stopu akutnog bolničkog liječenja za 10%, što je učinjeno već u prve dvije godine.
Drugi cilj je prosječnu stopu popunjenosti kreveta dovesti na 80 – 85% (ovisno o djelatnosti). Krajem 2019.godine, na ostvarenih 89 544 bolničko opskrbih dana, iskorištenost kapaciteta je iznosila 83,44% od ugovorene raspoloživosti, a
ako se radi iznad ugovorenog limita, što je slučaj Županijske bolnice Čakovec, tada je taj postotak i veći.
Treći cilj je smanjiti duljinu bolničkog liječenja (ovisno o djelatnosti i ustanovi) za 10 – 40%, kao rezultat djelotvornosti bolnice, a kraći boravak pacijenta smanjit će troškove liječenja i omogućiti preusmjeravanje zdravstvene zaštite s akutnih stacionarnih kapaciteta prema povoljnijim oblicima post akutne zdravstvene zaštite. U Hrvatskoj je cilj bio do kraja 2016.godine smanjiti prosječno vrijeme boravka u bolnicama, koje je od 6,8 – 12,7 dana, za 10 – 40%. U Županijskoj bolnici Čakovec krajem 2019.godine je bilo 5,53 dana. Prema standardu Europske unije, boravak u bolnici je u prosjeku 7 dana.
Četvrti cilj je povećati broj slučajeva dnevne bolnice i dnevne kirurgije za minimalno 10%. S tim ciljem Županijska bolnica Čakovec je realizirala projekt Rekonstrukcije bolnice za potrebe dnevne bolnice i dnevne kirurgije čija je ukupna vrijednost 65 milijuna kuna, od čega je bespovratnih 50 milijuna kuna Europskih fondova, a ostatak je bilo potrebno osigurati iz Proračuna Međimurske županije.
Peti cilj je povećati promijeniti odnos zdravstvenog i nezdravstvenog osoblja na više od 72,8% kolikoje prosjek zdravstvenog odnosa u Hrvatskoj, dok Županijska bolnica Čakovec sa današnjim danom na 888 djelatnika ima 77,14% zdravstvenog osoblja.
To su sve činjenice i rezultati koje ima jedna Županijska bolnica. Ona u Međimurju. Bolnica koja je samo u 2019.godini u polikliničko konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti liječila 615 869 pacijenata kojima je pruženo 1 151 169 liječničkih usluga. Bolnica u kojoj se čak 89% pacijenata sa tog područja liječi i na taj se način rasterećuju klinički bolnički centri u Zagrebu.
Međutim, središnja vlast se prema zdravstvenom sustavu u toj županiji ponaša na način kojim se kažnjavaju ti rezultati na vrlo neugodan način:
1. Ugovoreni temeljni mjesečni iznos sredstava sa HZZO-om već godinama je nepravedno postavljen i nije dostatan za pokrivanje svih obaveza, budući da najveći dio ugovorenog iznosa predstavlja rashod za zaposlene.
2. Povećanu osnovicu za isplatu plaća u dva navrata kao i dodatka na plaću nije adekvatno pratilo povećanje limita. Samo u 2019.godini izvršene i fakturirane usluge su za 25,7 milijuna kuna veće od limita.
3. Jačanje primarne zdravstvene zaštite kao povećanje kvalitete zdravstvenog sustava i rasterećenje sekundarne zdravstvene zaštite u najvećoj je mjeri financirano vlastitim sredstvima osnivača. Vlada, nažalost, nije htjela prepoznati važnost tog projekta za sve stanovnike Međimurske županije te je investiciju od 38 milijuna kuna pomogla sa tek 3 milijuna
kuna.
4. U 2020.godini, Vlada Republike Hrvatske je u dva navrata izdvojila dodatna financijska sredstava za plaćanje duga prema veledrogerijama. Ukupno je bilo izdvojeno 900 milijuna kuna. Županijska bolnica Čakovec je jedina bolnica koja s te osnove nije dobila ni kune.
5. Kvalitetni i vrhunski liječnici i medicinsko osoblje u svojoj su inovativnosti osposobili centar interventne kardiologije koje je godinama bilo na teret osnivača, dok svugdje drugdje je to ugovoreno sa HZZO-om. Tek od kraja prošle godine je to konačno regulirano.
6. Najsvježiji primjer je poruka da ako želite Vašim stanovnicima pružiti kvalitetnu zdravstvenu skrb sa opremom koju ima i većina drugih bolnica – izvolite si nabaviti i platiti.
Ovim primjerima koje sam spomenula želim uputiti poruku Ministarstvu zdravstva da Hrvatska mora biti zemlja jednakih šansi i jednakih vrijednosti. U Hrvatskoj za koju se borim su svi krajevi jednako u fokusu središnje vlasti. U Hrvatskoj u kojoj želim živjeti nema jednakih i jednakijih, ne kažnjavaju se određeni krajevi zemlje koji nisu politički obojeni jednakom bojom kao što je boja vlasti. Jer pravednost je ona najveća komponenta koja tjera naše ljude iz zemlje. Pokažimo svi zajedno da poštujemo najprije jedni druge, da ravnomjerno razvijamo cijelu našu zemlju i pozivam da se konačno vrednuju rezultati,
vrednuju napori i nastojanja da se podrže svi dobri projekti koji imaju za cilj kvalitetu života i zadovoljstvo naših građana. Bez obzira gdje oni žive.
Osnovna pretpostavka svakog uređenog sustava je pravedan sustav. On podrazumijeva kvalitetan rad liječnika i medicinskih sestara, dobru unutarnju organizaciju svake zdravstvene ustanove, kvalitetno funkcioniranje između svih zdravstvenih ustanova, i u konačnici zadovoljstvo naših pacijenata.
Ta pravednost sigurno će dati više volje našim medicinskim sestrama, liječnicima, zaposlenicima u sustavu socijalne skrbi, koji predano i neumorno rade danima i noćima kako bi udar svjetske pandemije virusa COVID 19 preboljeli što je moguće kvalitetnije i jednostavnije.
Stoga, pozivam Ministarstvo zdravstva da pokaže volju i sustav pravednosti uvede u limite općih i županijskih bolnica u Hrvatskoj jer se na taj zadatak čeka već punih 20 godina – zaključila je svoje izlaganje Boška Ban Vlahek.
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
(rd)