Ovo je bolest koja nas često napada, a ne prepoznajemo je! Uočite simptome prije nego bude prekasno
Parodontoza je jedna od najraširenijih kroničnih bolesti u svijetu, a vrlo često se navodi i podatak da je ona šesta najčešća bolest osoba odrasle dobi. Svjetski podaci jasno kazuju da je riječ o bolesti koja “ne bira”. Čak 8 od 10 osoba iznad 35. godine života ima neki od problema vezan za bolesti zubnog mesa. 11% osoba na svijetu pak ima uznapredovali oblik parodontoze, što je preko 700 milijuna ljudi diljem svijeta.
Riječ je o kroničnoj upalnoj bolesti zubnog mesa i tkiva koje podupiru zub i održavaju ga u kosti. To što je “kronična” znači da je dugog tijeka trajanja. Što se tiče upale, upala zahvaća zubno meso koje vidimo golim okom, ali i dublje dijelove tkiva. Kroz dugi niz godina ta upala dovodi do gubitka kosti oko zuba što može rezultirati klimanjem zuba i, konačno, njegovim ispadanjem i gubitkom. Upravo zato, važno je da na vrijeme uočite simptome ove bolesti, pa smo za više informacija upitali vodećeg hrvatskog specijalistu parodontologije, dr. Gorana Jovičevića.
Krvarenje – prvi znak uzbune
“Nažalost, parodontoza se vrlo često prepoznaje prekasno, upravo zato što se simptomi uopće ne doživljavaju kao mogući problem. Prvi znak za uzbunu bi trebalo predstavljati krvarenje zubnog mesa, bilo da se ono javlja tijekom jedenja, pri četkanju ili čak i samo od sebe. Ipak, veliki broj pacijenata ne shvaćaju krvarenje kao problem, a kad se počnu javljati ozbiljniji problemi poput povlačenja zubnog mesa i klimavosti, bolest je, nažalost, već uznapredovala. Pravovremeno prepoznavanje problema je ključno za liječenje i sprječavanje komplikacija i neželjenih posljedica”, objašnjava dr. Goran Jovičević, koji već niz godina uspješno rješava ovaj problem kod pacijenata.
Često nam se čini logično da su, budući na to da parodontoza zahvaća zubno meso, i negativne posljedice parodontoze ograničene lokalno, na usnu šupljinu. Brojni parodontolozi, kontinuirano rade na podizanju svijesti o posljedicama parodontoze na zdravlje cijelog organizma! Usta su nam prepuna bakterija, iako bolesti usne šupljine, poput karijesa i parodontoze, uzrokuje zapravo veoma mali broj tih bakterija. Te iste bakterije mogu ući u krvotok kroz krvne žile tkiva oko zuba i uzrokovati promjene i bolesti udaljenih organa i organskih sustava. Tako danas znamo da je parodontoza povezana s bolestima srca i krvnih žila, dijabetesom, plućnim oboljenjima, reumatoidnim artritisom, pa čak i Alzheimerovom demencijom! Održavanjem zdravlja zubnog mesa, dakle, činite dobro i za vaše cijelo tijelo!
Liječenje ne mora biti bolno
Dakle, glavni uzrok parodontoze su bakterije, iako mnogi drugi faktori (genetika, pušenje, šećerna bolest itd.) mogu doprinijeti nastanku i brzini napredovanja parodontoze. Liječenje se temelji na uklanjanju uzroka, dakle djelovanjem na bakterije, uklanjanjem bakterijske naslage i kamenca koji se nalazi iznad i ispod zubnog mesa. Iznimno je važna i naša uloga u liječenju – održavanje oralne higijene kod kuće, prema uputama prilagođenim svakom pacijentu i njegovom specifičnom stanju.
“Prije svega volio bih naglasiti da u trenutku kad prvi put vidimo pacijenta s parodontozom, on ili ona parodontozu najčešće imaju već godinama. Prvi simptomi poput krvarenja nažalost ne alarmiraju dovoljno rano pacijente. Jasno nam je svima da se parodontoza koja je uznapredovala ne može izliječiti preko noći, jer preko noći nije nastala. Liječenje je utoliko jednostavnije i brže, što se bolest ranije dijagnosticira. Koristimo se različitim instrumentima, ručnim i strojnim, kojim se fizički uklanjaju naslage ispod i iznad zubnog mesa. Riječ je o zahvatima koji ne bole jer se sve radi pod anestezijom. U pojedinim slučajevima se mogu koristiti i dodatna sredstva poput antibiotika, ali najvažnije je fizički ukloniti uzrok – bakterije – a naročito iz dubokih područja ispod zubnog mesa gdje nisu dostupne tijekom svakodnevnog održavanja oralne higijene”, govori dr. Goran Jovičević, jedan od najuspješnijih hrvatskih specijalista parodontologije.
Genetika ima važnu ulogu u tome koliko će netko biti podložan razviti parodontozu, ali nažalost na genetiku danas još uvijek ne možemo utjecati. S druge strane, pušenje i šećerna bolest direktno utječu na parodontozu! Pacijenti koji puše ili imaju šećernu bolest često imaju uznapredovaliji oblik parodontoze, ali i slabije reagiraju na terapiju! Zato posao liječnika nije samo ono što čine u ustima, već i razgovor i suradnja s pacijentom, kako bi se vidjelo na koji način pacijente mogu poduprijeti u zdravim odlukama i promjenama u njihovom životu.
FB profil Dr. Gorana Jovičevića: https://www.facebook.com/ljepsiosmijeh/
Instagram profil: https://www.instagram.com/stomatologija.estetika/?hl=hr
FOTO: Dorijan Elezović
REDAKCIJA
Dorijan Elezović