Prema zadnjim podacima u Hrvatskoj godišnje se otkrije više od 300 slučajeva karcinoma vrata maternice. “Od karcinoma vrata maternice nitko ne bi trebao umrijeti”, za TOPCAST TOP RADIJA ističe Petra Kejla, specijalistica ginekologije i opstetricije, ali i da bi u školama upućenost u seksualnost i spolno zdravlje trebalo biti puno zastupljenije.
„Mislim da je teško procijeniti koliko žena zna detalje i koliko su dobro upućene u svoju seksualnost i spolno zdravlje. Smatram da bi u školama trebalo biti puno zastupljenije i na jedan liberalniji način bi se tome trebalo pristupati, međutim, na to ja ne mogu utjecati u ovom trenutku”, objašnjava ginekologinja.
„Ono na što mogu utjecati je da potaknem sve žene da se obrate svom ginekologu, jer mi služimo upravo tome da vam pomognemo u svim mogućim pitanjima koja se tiču vaše spolnosti i seksualnosti i vjerujte mi da nema nijednog glupog pitanja. Sve što vas zanima, možete nas pitati – neće nas sablazniti“, govori ginekologinja Kejla.
Papa testom detektiraju se promjene na sluznici vrata maternice, koje se u većini slučajeva povezuju s HPV infekcijom s tipovima visokog rizika, kao što su tip 16 i 18.
„Ono što mi možemo vidjeti je da li se sluznica počela mijenjati. Ne možemo vidjeti mikroorganizme (uzročnike spolno prenosivih bolesti) Papa testom. Papa test je skrining metoda za karcinom vrata maternice i ukoliko se redovito radi, pogotovo u zemljama koje imaju dobro rašireno cijepljenje protiv HPV-a – mislim da će rak maternice uskoro biti izumrla bolest. Ja se nadam da će se to dogoditi u Hrvatskoj“, ističe doktorica.
Karcinom vrata maternice može se u potpunosti spriječiti.
„Prema zadnjim podacima, od karcinoma vrata maternice godišnje oboli više od 300 žena. Od ove bolesti nitko ne bi trebao umrijeti, a ono što viđamo je da žene ne odu ginekologu i dvadeset godina i onda dođu s karcinomom vrata maternice u podmaklom stadiju – to je nešto što je potpuno nedopustivo. To je karcinom kojeg možemo u potpunosti spriječiti “, govori doktorica Kejla.
U pedesetim godinama povećava se rizik od razvoja karcinoma.
„Za sve dobne skupine, a pogotovo za žene u pedesetima napominjem da ne treba zanemariti preventivne preglede. Žene često kažu – bila sam zadnji put kod ginekologa nakon što sam rodila. To što netko ima stalnog partnera već trideset godina i što nema nikakve tegobe ne znači da ne treba ići na preventivne preglede. Žene su u najvećem riziku za razvoj karcinoma cerviksa, dojke i tijela maternice upravo nakon pedesete godine“, napominje doktorica.
Sve veći broj parova susreće se s neplodnošću, a uzroci su višestruki – mogu biti ženskog ili muškog podrijetla, kombinirani ili nepoznati.
„Važno je reći da ako vi i vaš partner nakon godinu dana nezaštićenih odnosa niste uspjeli ostvariti trudnoću, tada ima smisla započeti obradu. Kod žena koje su starije od 35 godina, obrada se započinje nakon 6 mjeseci pokušavanja, zato što računamo da njezin reproduktivni potencijal nakon 35. godine brže opada tako da ne želimo gubiti vrijeme“, govori ginekologinja.
Žene u kasnim četrdestima i ranim pedesetima mogu se suočiti i sa suhoćom rodnice.
„To je isto jedna tema koja je i dalje tabu u našem društvu, ali sve manje i manje. Mislim da je izrazito važno da svaka žena svom ginekologu kaže ako ima tegoba kod spolnog odnosa. Seksualnost čini jedan veliki dio kvalitete našeg života i ukoliko taj dio ne funkcionira, trebamo nešto učiniti, trebamo se i sami pobrinuti za to“, ističe doktorica Kejla.
Za trudnoću se veže puno mitova.
„Meni je vječna ona enigma s bojanjem kose u trudnoći. Ja zaista ne vidim zašto žena ne bi mogla bojati kosu u trudnoći ako to želi ili inače radi. Također, moram priznati da ne znam niti jedan razlog zbog kojeg žena ne bi smjela lakirati nokte u trudnoći. Naravno, ukoliko ne njuši aceton cijelo vrijeme“, govori doktorica.
“Zdrav način života je uvijek najvažniji. U našem podneblju važno je shvatiti da smo mi same odgovorne za svoje zdravlje, kako za ostatak tijela, tako i za reproduktivni sistem, za spolnost i za seksualnost – to je nešto što mi moramo preuzeti u svoje ruke. Moramo obavljati preventivne preglede, moramo vježbati kako bismo otklonile neke moguće tegobe i ne smijemo se sramiti pitati ginekologa za bilo kakvu vrstu pomoći jer zaista pomoć postoji za mnoge tegobe – samo trebate reći”, zaključuje ginekologinja Kejla.
