Pasivizacija našeg kretanja, stalno gledanje na računalo ili mobitel, te izostanak intenzivnije tjelesne aktivnosti donose dugotrajnu štetu našoj kralježnici
Pandemija nije ostavila samo izravnog traga samo na našem ugroženom zdravlju zbog Covid 19 virusa, nego je posredno donijela i brojne tegobe koje trpi naša kralježnica – i to upravo zbog pasivizacije naše poslovne i privatne aktivnosti uslijed socijalne izolacije, rada od kuće, stalnog gledanja u mobitele ili računala te općenito smanjene tjelesne aktivnosti.
To je posebno opasno jer naša kralježnica, osim temeljnih funkcija nošenja i pokreta, obavlja složene biomehaničke prijenose i usklađivanja funkcija ostalih dijelova sustava za kretanje, omogućava nam ravnotežu i simetričnost pokreta tijela.
Zbog pacifizacije koja nam je uslijedila u tri lockdowna, posebno teške posljedice osjećaju se na vratnu kralježnicu.
Vratni dio kralježnice, radi relativno velikog opsega pokretljivosti, te radi same mase glave koje iznosi u prosjeku 4,5 kg je često izložen raznim tegobama. One mogu biti kroz različite bolne epizode uslijed mišićne neaktivnosti, baš kakvu bilježimo u ovoj pandemiji. Uz bol, tu je stalna ukočenost, spazmi okolnih mišićnih struktura sprečavajući pokretanje vrata, a ponekad i osjećaj trnjenja, a koji mogu nastati jer stalno “buljimo” u monitore računala ili pak naših mobitela. Dodamo li tome stres uvjetovan životnim uvjetima (strah od bolesti, za egzistenciju, pa i nedavni potresi) tegobe kralježnice, posebice vratne kralježnice bit će još učestalije i izraženije – ističe fizioterapeutkinja Melisa Idrizi, vlasnica Centra za fizioterapiju Femur.
Stalni radi ispred računala i gledanje u mobitel na što nas je “prisilio” pandemijski način izolacije koji traje sada već dulje od godine dana, dovode sve više do toga da se ljudi lagano pretvaraju u “zombije” kada govorimo o posture tijela i njezine stabilnosti. A posljedice takvog načina (ne)aktivnosti mogu postati trajne po bolnost i tegobe kralježnice, posebice našeg vrata.
U Centru za fizioterapiju Femur se baziramo na otkrivanje primarnog uzroka boli kako bi i terapija bila brza i učinkovita. Radi se pregled koji je koncipiran uzimanjem anamneze, fizikalnog pregleda i rengenskih snimki (RTG). U slučaju potrebe traže se i druge dijagnostičke metode kao što su magnetska rezonanca (MR), kompjuterizirana tomografija (CT), elektromioneurografija (EMNG), laboratorijske pretrage i dr. Terapija vratnog bolnog sindroma je usmjerena na smanjivanje boli, mišićnog spazma i upalnih komponenata fizikalnim procedurama, manualnim metodama te ciljanim vježbama kao i edukacijom kako možete kod kuće sami nastaviti s programom te uputama po pitanju ergonomskih uvjeta (kakav jastuk korsitite, kao spavate, kako sjedite dok radite i sl). Kombiniramo manualne metode medicinske, sportske masaže, vježbe jačanja i istezanja, mobilizacijske i manipulacijske tehnike kojima oslobađamo taj napeti i ograničeni prostor. Uvijek je poželjno krenuti u akciju prilikom pojave prvih bolova i ograničenja jer tijelo pokaže znakove tegova već kada je proces poceo. Stoga taj proces treba prevenirati prije pojave simptoma poput boli, ukočenosti ili pak nemogućnosti kretanja. Iako nas je pandemija napravila izrazito pasivnima, ipak je krajnje vrijeme da se probudimo dok ne bude kasno – upozorava fizioterpeutkinja Melisa Idrizi.
Lijeka ima već sada za ovu nemilu pojavu pandemije – a to je da osvijestite svoj položaj tijela u prostoru dok radite ili pak djece dok prate online nastavu.
Radite na jačanju mišića te ukoliko se javi bol, uzmite odmor i relaksirajte se. Potrebno je raditi redovito i vježbe istezanja, posebno za vratni dio kralježnice. Ako imate bolove u leđima – najjednostavniji trik je uzeti tenisku lopticu, stati uz zid te se sami izmasirate po bolnom mjestu.
Ukoliko aktivno idete na treninge u tjednu, obrasci koje radimo utječu na memoriju mišića i živčanog sustava te se tako i spremaju. Misaono – Vi želite stajati uspravno i držati ćete tijelo u toj kontroliranoj poziciji, no čim maknete focus. tijelo zauzima poziciju koje mu je poznato. Stoga sada dok ovo čitate, osvijestite sebe kako sjedite, kako vam stoji kralježnica, kako dišete, u kojem vam je položaju trbuh i najvažnije vrat i ramena. Korigirajte se i pokušavajte svojim mišićima dati poticaj da se bore protiv onoga pasivnoga u nama poput – ne da mi se, teško mi je, boli me. Vjerujte mi, tijelo ce vam biti zahvalno – poručuje Melisa Idrizi, vlasnica Centra za fizioterapiju Femur.
Zrinka Peharec