U zgradi Scheier u Čakovcu, 28. listopada, obilježena je 80. obljetnica osnutka Međimurske čete koja je tijekom II. svjetskog rata djelovala kao dio Kalničkog partizanskog odreda. Svečanost su organizirali članovi Udruge antifašističkih boraca i antifašista Međimurske županije, čiji je predsjednik Miljenko Zorko na početku pozdravio sve prisutne i zahvalio na dolasku. Svečanosti je nazočio bivši predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, župan Međimurske županije Matija Posavec, gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini, izaslanik predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske Marin Korman, potpredsjednik Skupštine Međimurske županije Mario Medved, načelnik Općine Belica Zvonimir Taradi te brojni gosti.
Rukovodstvo Kalničkog partizanskog odreda Hrvatske i OK KPH Varaždin ocjenjujući političke prilike u Međimurju u rujnu 1943. godine utvrdili su da je vrijeme da se započne s povremenim oružanim i diverzantskim akcijama na području Međimurja. Zbog velikog broja Međimuraca u postrojbama Kalničkog partizanskog odreda u listopadu 1943. godine u selu Ribnjak na Kalniku osnovana je Međimurska četa, zasebna postrojba odgovorna neposredno štabu Kalničkog partizanskog odreda Hrvatske,a dokument o osnivanju Međimurske čete je izgubljen. Partizani Međimurske čete su diverzijama i noćnim napadima remetili planove okupatoru, te i velikim ljudskim žrtvama pridonijeli konačnoj pobjedi nad jednim od najvećih zala naše civilizacije – fašizmom.
„To je naša povijest i trebamo biti izuzetno ponosni na te mladiće i djevojke koji su u tadašnjoj okupiranoj Europi imali hrabrosti i snage oduprijeti se neprijatelju, koji je bio nemilosrdan. Mnogi od njih danas više nisu s nama, ali su s nama njihovi potomci, koji znaju koliki je doprinos bio tih ljudi da mi danas uopće imamo Hrvatsku,“ rekao je bivši predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, ujedno i počasni predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske.
Da je važno pamtiti žrtvu tih ljudi i svijest Međimuraca toga doba koji su uključivanjem u antifašistički pokret ostavili temelj svim današnjim vrijednostima koje njegujemo, osvrnuo se župan Matija Posavec „Antifašizam je bio i ostao dio našeg identiteta, on je u temeljima hrvatske državnosti ali i u temeljima suvremene Europe s kojom dijelimo zajedničke vrijednosti – demokraciju, vladavinu prava i poštovanje slobode pojedinca“, rekao je župan, te dodao kako je potrebno promicati vrijednosti bez obzira na protek vremena i protek godina, jer naša povijest se zaista dogodila. „To su bili hrabri ljudi koji su se oduprijeli najvećem neprijatelju naše povijesti – fašizmu, toga se ne treba sramiti – već poštivati. Naša povijest nas je oblikovala i trebamo čuvati i jačati svoj identitet jer je to ono najvrjednije što imamo,“ kazao je.
Antifašizam u Međimurju nema ideološku odrednicu, već su se u njega ljudi uključivali vođenim željom za slobodom i vlastitom državom, istaknula je gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini „Naši borci za prava Međimurja uvijek su znali za što se bore, a to je za domovinu i svoju grudu. Uvijek su znali da je Međimurje Hrvatska i da pripada Hrvatskoj“.
Izaslanik predsjednik Saveza antifašističkih boraca Republike Hrvatske Marin Korman, u svom je govoru rekao da je Međimursku četu formirao hrvatski narod koji je uvijek bio spreman reagirati na nepravdu i okupaciju stranih sila koje su pokušale zatjerati tragove naše povijesti. „Hrvatski narod nikad nije ostao ravnodušan na takve okolnosti, već su hrabro i zdušno bili spremni položiti svoje živote za slobodu.“
Svečanost je svojim izvedbama uveličala operna pjevačica Barbara Othman, dok je povjesničar mr.sc. Vladimir Kalšan održao predavanje na temu – Međimurska četa.
Kalnički partizanski odred djelovao je od 1942. Kao istaknuta jedinica organiziranog otpora fašizmu i okupaciji sjeverozapadnog dijela Hrvatske. U njemu je prvi politički komesar bio Kotoripčanin, književnik Joža Horvat, čiji je autoritet i djelovanje sigurno pridonio skorom uključivanju značajnog broja Međimuraca Kalničkom odredu, u sklopu kojeg je u listopadu 1943. formirana Međimurska četa. Bila je to samostalna postrojba od četrdesetak boraca kojoj su na čelu bili zapovjednik Janko Cigrovski i zamjenik Ivo Kanižaj, komesar Ernest Mezga i obavještajni oficir Josip Šlibar. Prigodom jednog prebacivanja preko Drave, 15. lipnja 1944., smrtno je stradao jedan od organizatora oslobodilačkog pokreta u Međimurju, Marko Kovač, rodom iz Turčišća, koji je kasnije proglašen narodnim herojem te je njegovo ime nosila i ulica u Čakovcu, a Matica hrvatska Čakovec godine 1965. tiskala je knjigu o Kovaču, autora Antuna Goloba, nazvanu Heroj crvenog sela. Najveće gubitke Međimurska četa zabilježila je u okršaju u Donjem Pustakovcu kada su poginula četiri borca: Stjepan Vlah, Pavao Koren, Rok Mesarek i Slavko Jalšovec, a kasnije je u zatvoru ozljedama podlegao i Valent Šimunić, te 18. prosinca 1944. u Muršćaku kod Turčišća, kada je u okruženju od 800 mađarskih vojnika, poginulo 12 boraca: Dragutin Pintar, Đuro Pintar, Mijo Baranović, Lovro Mesarek, Nikola Krhač, Adam Mesarek, Franjo Srpak, Filip Krčmar, Pavao Pintar, Lenard Setnik, Franjo Jurčec i Franjo Bašnec.
Služba za poslove župana
