Posao ravnatelja u 63. godini zamijenila burzom: ‘Došla sam se prijaviti pa sam doživjela novi šok‘
Profesorica geografije Marija Tepalović 22 je godine bila ravnateljica škole, a od prosinca je na Zavodu za zapošljavanje. Posao ravnatelja u 63. je godini života zamijenila burzom jer je na prvi mandat izabrana 1999. godine, kad zakon nije propisivao čuvanje radnog mjesta ravnateljima. Odradila je pet mandata, izgubila na izborima za šesti i završila nezaposlena.
Nakon promjene Zakona o odgoju i obrazovanju 2010. godine, mjesto učitelja ili nastavnika koji je imenovan ravnateljem čuva se samo dva mandata. Ne prođu li reizbor, ravnatelji nemaju pravo vratiti se na prethodno radno mjesto u školi, ni na ijednu plaću. Otvoren im je izravan put na burzu rada. U udrugama ravnatelja zato smatraju da zakon treba napokon mijenjati i ravnateljima omogućiti ugovore na neodređeno. Bez reizbora, ali uz procjenu kvalitete rada svakih pet godina.
Članovi radne skupine za izradu novog Zakona o odgoju i obrazovanju imaju različita mišljenja o (ne)određenom mandatu ravnatelja i rješavanju problema, ali slažu se u jednom. Status ravnatelja radno je nesiguran i nepravedan u odnosu na ostale zaposlenike u školama i drugim javnim službama. Marija Tepalović jedna je od žrtava takvog sustava.
Nepravednost aktualnog zakona Mariju Tepalović dostigla je u za nju najgore vrijeme, godinu i pol prije 65. rođendana i redovne mirovine, nakon što nije prošla reizbor.
– S 1. prosinca istekla su mi sva prava iz radnog odnosa. Prijavila sam se na burzu, gdje mi je rečeno da ne mogu dobivati novčanu naknadu, jer sa 63 godine imam pravo otići u mirovinu. Jedno je imati pravo, a drugo je kad nemate izbor. A ja ga nisam imala. Tako je to, na žalost, s nama ravnateljima.
Mirovina mi je više nego upola manja od plaće, a još otplaćujem kredit za stan. Osjećam se kažnjeno i nezaštićeno, dovedeno u financijski problem u kojemu nisam trebala biti. Ne znam zašto mi ravnatelji nemamo ista prava iz radnog odnosa kao učitelji koji ostanu bez posla, recimo pravo na otpremninu – razočarana je Marija Tepalović.
U školstvu je imala 38 godina staža. Prije OŠ Kuršanec, predavala je u dvije škole, a kad se ova, nekoć područna škola osamostalila, bila je prva ravnateljica i ostala na tom mjestu do prosinca 2021.
Ima volje i snage
Škola u kojoj je radila nije ona u koju se učitelji guraju raditi. U neposrednoj je blizini velikog romskog naselja Kuršanec, pa mali Romi čine 83 posto učenika. Većina njih u školu dođe bez znanja hrvatskog jezika. Osnovna škola u takvim je sredinama najčešće i jedina razina obrazovanja koju će najveći broj učenika steći, pa se Tepalović, kaže, zajedno sa svojim učiteljima trudila da iz toga izvuku maksimum. Budući da joj mirovina neće biti dovoljna za otplatu kredita i pristojan život, a ima volje i snage još raditi, Marija Tepalović je, kaže, u mirovini privremeno.
– Ukaže li se prilika za bilo kakav posao u školskom sustavu, mirovinu ću zamrznuti. Jedini, pod navodnicima ‘privilegij’ koji su ostavili ravnateljima kad ostanu bez posla jest da mogu biti prijavljeni Uredu državne uprave kao tehnološki višak. Iako ja to, zapravo, i nisam jer mi je istekao ugovor o radu. Ipak, nekako sumnjam da će za mene posla biti jer poznajem situaciju i znam da prostora za zapošljavanje baš i nema – kaže.
Marija Tepalović nikako nije očekivala nezavidnu situaciju u kojoj se našla.
– Doista sam mislila da ću još godinu i pol ostati u školi koju sam gradila otpočetka. Da ću iz nje u mirovinu. Zakon nije pravedan i u izmjenama bi trebalo voditi računa o tome da se nakon završetka mandata ravnateljima osigura radno mjesto u sustavu neovisno o broju odrađenih mandata. Neka se provjerava kvaliteta, ali nije u redu ostaviti nas ovako na vjetrometini – zaključuje Marija Tepalović.
Nije prvi slučaj
U Udruzi ravnatelja osnovnih škola ističu kako ovaj slučaj nije prvi, zbog čega godinama predlažu izmjene zakona, prvenstveno u smjeru uvođenja ugovora na neodređeno za ravnatelje.
– Svi smo mi kada smo se zaposlili u školama imali ugovore na neodređeno, koji su sa statusom ravnatelja prebacili na određeno, što smatramo nezakonitim i protuustavnim. Podigli smo ustavnu tužbu za koju nemamo odgovor već tri godine, kaže Antonija Mirosavljević, predsjednica Udruge, u kojoj se zalažu za uvođenje procjene kvalitete rada ravnatelja svakih pet godina. U slučaju da ravnatelj ostvari dovoljan broj bodova, ostaje na poziciji, ako ne, raspisivao bi se natječaj. – Kao i u svakoj struci, i ovdje imamo ravnatelja spavača, a upravo postojeći sustav nam daje da budemo dulje ravnatelji i to bez kriterija, kaže Antonija Mirosavljević.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja nema podatke o broju ravnatelja kojima je nakon isteka mandata prestao ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme, kao ni podatke o broju ravnatelja koji su nakon isteka mandata prijavljeni na zavod za zapošljavanje.
– Status ravnatelja je jedna od stvari koja se razmatra na radnoj skupini za prijedloga Zakona o odgoju i obrazovanju – kažu u MZO.
“Teško je, nažalost, da će bilo tko pred mirovinom pronaći posao”
Suzana Hitrec, predsjednica Udruge ravnatelja srednjih škola, komentira da je ovo tek jedan u nizu primjera kada dugogodišnji ravnatelji nisu izabrani iz bilo kojih razloga, pa ostaju preko noći bez posla i ikakvih radnih prava.
– Teško je moguće da će bilo tko, pa i bivši ravnatelji, pred mirovinom naći posao, a ne postoje nikakvi prioriteti pri zapošljavanju niti druga prava koja bi ostvarili kao tehnološki višak. To je dugogodišnji problem diskriminacije ravnatelja i krajnje je vrijeme da se riješi u novom Zakonu o odgoju i obrazovanju, tako da neizabrani ravnatelj treba imati osigurano mjesto u svojoj ili nekoj od drugih škola, a sukladno svojoj stručnoj spremi, kao što je to riješeno u predškolskim ustanovama, gdje se bivši ravnatelji vraćaju u sustav kao odgojitelji ili stručni suradnici – kaže Hitrec, ujedno članica nove radne skupine za izmjenu zakona.
Problem vidi i u tomu što se neki školski kolektivi odlučuju za izbor određenog kandidata za ravnatelja zbog socijalnog statusa, svjesni diskriminirajućeg propisa, pa biraju za ravnatelja osobu koju možda i ne bi. To, smatra Suzana Hitrec, nipošto ne bi trebao biti razlog izbora i zato je važno, prije svega zbog kvalitete upravljanja, riješiti status ravnatelja. S druge strane, pojedini ravnatelji pred mirovinom rado bi se vratili u učionice umjesto proveli još jedan mandat kao ravnatelji.
Izvor:https://www.jutarnji.hr/
