DOM KULTURE – FILMSKI PROGRAM
- 12. 11.2022., SUBOTA U 19 SATI
- Marginalci
Komedija; Uloge/Glasovi: Milan Pavlović, Andro Damiš, Jan Kerekeš, Ljubomir Kerekeš, Draško Zidar, Marija Krpan, Mijo Pavelko
Ni desno, ni levo. Samo Črevo. Tamo je Bog rekao laku noć i upravo tamo dolazi NNHTV (“Naša najnovija hrvatska televizija”) snimiti prilog o hrvatskom seljaku u Europi. Predsjednik, animator kulture, blagajnica i predstavnik nacionalne manjine spremaju se za najvažniji dan u godini – skupštinu sela Črevo. Nakon smrdljivih razgovora o odvodnim jarcima i uvijek aktualne akcije “Zbogom oružje”, na red dolazi priredba za Črevare uz lošu recitaciju, dobru narodnu glazbu, puno gemišta i kobasica sa senfom. WC je blizu i svi su dobro došli. Živjeli!
- 12. i 13.11.2022., SUBOTA I NEDJELJA U 17 SATI
- Extinct (Izumrla vrsta)
Animirani, avantura, komedija; Uloge/Glasovi: Filip Juričić, Lana Blaće, Ivan Glowatzky, Sanja Marin
Kada dva Flummela (preslatka vrsta patuljastih životinja s rupama u sredini) magično bivaju transportovani u današnje vrijeme, oni saznaju da je njihova vrsta izumrla i zaboravljena. Oni sada moraju putovati u prošlost kako bi pokušali spasiti svoju rasu od potpunog nestajanja.
- 13. 11.2022., NEDJELJA U 19 SATI
- Black Panther: Wakanda zauvijek (Black Panther: Wakanda forever)
Akcija, avantura, drama; Uloge: Martin Freeman, Letitia Wright, Angela Bassett, Lupita Nyong’o, Danai Gurira
Pripremite se za povratak u Wakandu! Nastavak filma Black Panther iz 2018. godine koji je oduševio kritičare i publiku diljem svijeta. Uz to, film je osvojio i tri Oscara, za najbolju originalnu glazbu, najbolji dizajn kostima i najbolju scenografiju. Wakanda se mora zaštititi od svjetskih sila koje interveniraju nakon smrti kralja T’Challe. Dok Wakanđani nastoje prihvatiti gubitak voljenog vođe, heroji se moraju udružiti te uz pomoć Nakiae i Everetta Rossa iskovati novi plan za kraljevstvo Wakande.
KNJIŽNICA I ČITAONICA GRADA PRELOGA
- 15. 10. DO 15.11.2022., MJESEC HRVATSKE KNJIGE U KIČ PRELOG
Programski odbor Mjeseca hrvatske knjige 2022. na 1. sjednici, održanoj 12. travnja 2022. godine, odlučio je da ovogodišnji Mjesec hrvatske knjige bude posvećen mladima jer je upravo 2022. godina proglašena Europskom godinom mladih. Tema glasi Generacija K, čime se aludira na postojeće podjele generacija (generacija Y, generacija Z…), a stavlja naglasak na dva ključna pojma – knjigu i knjižnicu. Tom temom želi se skrenuti pozornost na prilagodbu knjižnica potrebama novih generacija, ali i ukazati na specifična obilježja današnjih mladih – mobitel u ruci, ekološka osviještenost, kao i osamljenost i zabrinutost – te istaknuti kako im knjižnica odnosno knjiga može pomoći. Izabran je moto Misli na sebe – čitaj!
Knjižnica i čitaonica Grada Preloga se i ove godine vrlo aktivno uključuje u obilježavanje MHK te uz najavljene i organizirane posjete knjižnici vrtićanaca i školaraca, nudi pregršt javnih događanja, akcija i druženja za širu zajednicu. Uz partnere Društvo naša djeca i Srednju školu KIČ Prelog poziva sve zainteresirane na druženje u prostorima knjižnice uz zanimljive, inovativne i neočekivane goste i sadržaje.
Program:
15.10. – 15.11.2022. NAJ – Izložba knjiga
17.10.2022. BESPLATNA ČLANARINA
18.10.2022. 17:00 Popodnevna kava s popularnom hrvatskom autoricom ljubavnih romana Marilenom Dužman
26.10.2022. 18:00 LARP radionica i predavanje za odgojno – obrazovne, kulturne i turističke stručnjake s Terrible Creations
02.11.2022. 18:00 Bajkaonica s DND Prelog
08.11.2022. 10:00 Senior Trivia kviz
MUZEJ CROATA INSULANUS GRADA PRELOGA
- DO 9.11.2022., SAMOSTALNA IZLOŽBA MARINE ČORIĆ
Muzej Croata insulanus Grada Preloga poziva na razgled samostalne izložbe Marine Ćorić pod nazivom „Godišnji“. Ćorić rođena je 1987. godine u Zadru, gdje je završila svoje osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje. 2012. godine upisala je Akademiju likovnih umjetnosti Široki Brijeg pri Sveučilištu u Mostaru, te je 2017. diplomirala kao magistra slikarstva i profesorica likovne kulture. U svojem stvaralaštvu nije ograničena na jedan medij, pa se podjednako bavi slikarstvom, fotografijom, ilustracijom, a recentnih godina povremeno i videom. Što se motiva tiče, najveću važnost pridaje portretu tj. autoportretu kao „intimnom dnevniku“ koji pruža najveću slobodu izražavanja, eksperimentiranja, glume, ali i iskrene interakcije sa samom sobom i publikom. Svoje radove je izlagala je na nizu grupnih i samostalnih izložbi, prvenstveno u regiji, ali i u inozemstvu. Osim kroz izložbe, umjetnički djeluje i kroz sudjelovanje u međunarodnim projektima, likovnim radionicama i likovnim kolonijama. Za svoje radove je i nagrađivana u regiji, te su neki od njih i objavljeni u časopisima i knjigama. Izložba ostaje otvorena do 9. studenog.
O izložbi:
Povratak na iskonske postavke omogućio je realizaciju novog ciklusa radova Marine Ćorić pod nazivom „Godišnji“. Autorica je intuitivno prepoznala i osjetila pravi trenutak za stilski i tematski odmak od dosadašnjih slikarskih radova, te je iznjedrila posve svjež, vedar i neposredan ciklus radova čiji naziv aludira, kako sâma umjetnica kaže, na njezin „odmor“ od nje same tj. teme autoportreta i njezinog dosadašnjeg stila, ali i doslovno vizualizira (ne)aktivnosti na godišnjem odmoru. Upravo je za vrijeme vlastitog odmora Marina Ćorić odlučila iz rakursa usputnog promatrača zabilježiti sve one neposredne trenutke koje proživljavamo na godišnjem odmoru. Linijskim crtežom Marina Ćorić gradi fizionomiju i karakter prikazanih likova, ali i teksturu pješčane ili stjenovite obale te raslinja u daljini, dok bijelim linijama dočarava uzburkanost morske površine. Autorica u ulozi nevidljivog promatrača iz prikrajka bilježi prirodnost i neposrednost uhvaćenih trenutaka poput para na pedalini, ljudi koji razgovaraju, čitaju ili se sunčaju na plaži, dvije prijateljice koje se kupaju dok u daljini plovi Jadrolinija. Sve su to sadržajno poznati nam prizori iz života s kojima smo se već susreli ili u kojima smo se i sami jednom prilikom našli, a koje Marina Ćorić vizualizira na zanimljiv, topao i nostalgičan način. U ciklusu „Godišnji“ Marina Ćorić objedinila je različite generacije i aktivnosti kojima se bavimo na godišnjem odmoru. Pritom je napravila veliki zaokret te iz pozicije lajtmotiva u svojim radovima prešla u ulogu promatrača. Iako je ovaj ciklus odmak od introspekcije ranije prisutne u motivu autoportreta, umjetnica nam je dopustila da ju upoznamo kroz informacije što i kako promatra, što joj zaokuplja pažnju, što i na koji način interpretira te kako vidi i doživljava svijet oko sebe. (Sonja Švec Španjol, kustosica izložbe)
- 11.11.2022., PETAK U 18 SATI, OTVORENJE IZLOŽBE „NEUSTRAŠIVE ŽENE“
Nakon Jastrebarskog, Rovinja, Nove Gradiške, Pakraca, Slavonskog Broda, Ivanić-Grada i Virovitice, izložba “Neustrašive žene” nastavlja svoje putovanje i dolazi u Muzej Croata insulanus Grada Preloga. Grupna izložba ilustracija “Neustrašive žene” biti će otvorena u petak, 11. studenog s početkom u 18 sati u Muzeju Croata insulanus Grada Preloga.
Putujuća grupna izložba “Neustrašive žene” temelji se na knjigama “Priče o neustrašivim hrvatskim ženama” (2019.) autorice Tatjane Barat i “Ikone: neustrašive žene koje su promijenile Hrvatsku” (2020.) autorice Rosie Kugli u izdanju Naklade Iris Illyrica urednice Ivane Glavaš Bakija. Izložba objedinjuje ukupno 100 ilustracija značajnih žena iz hrvatske povijesti i sadašnjosti koje su ilustrirale 23 hrvatske ilustratorice. Riječ je o istovremeno likovnoj i književnoj priči s naglaskom na edukativni karakter cjelokupnog projekta.
U ovom kontekstu ističemo neustrašivu Preločanku, Štefanija Puretić rođena je 2. srpnja 1922. godine u Prelogu. Diplomirala je 1945. godine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Utemeljiteljica je i šefica prve dječje dermatologije u jugoistočnoj Europi (Zagreb, 1950.), a na upravljačkoj dužnosti bila je do 1981. godine. S mužem je 1962. godine otkrila urođeni genetski sistemski poremećaj koji je u svjetskoj dermatologiji poznat kao “Sindrom Puretić”. Dobitnica je brojnih nagrada i odlikovanja: “Pavao Ćulumović” za unapređenje znanosti u Hrvatskoj (1972.), “The Marie Curie Award” međunarodnog Biografskog centra Sveučilišta u Cambridgeu, Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića (2012.). Umrla je 17. siječnja 2015. godine. Na izložbi će posjetitelji moći vidjeti portret Štefanije Puretić čija je autorica poznata hrvatska ilustratorica Sanja Pribić.
Na izložbi će posjetitelji moći razgledati čak 100 ilustracija značajnih žena iz hrvatske prošlosti i sadašnjosti koje su ilustrirale poznate hrvatske ilustratorice: Nina Iris Bešlić, Vanda Čižmek, Sonja Gašperov, Ivana Guljašević Kuman, Marsela Hajdinjak, Branka Holingsworth Nara, Mirela Ivanković Bielen, Helena Janečić, Marijana Jelić, Irena Jukić Pranjić, Ana Kadoić, Helena Klakočar, Lana Ključarić, Hana Lukas Midžić, Željka Mezić, Margareta Peršić, Andrea Petrlik Huseinović, Sanja Pribić, Nataša Rašović Bodiš, Sanja Rešček Ramljak, Irena Sophia, Sanja Šantak i Manuela Vladić Maštruko.
Izložba u Muzeju Croata insulanus Grada Preloga ostaje otvorena do 25. studenog 2022.
- 16. 11.2022., SRIJEDA U 19 SATI, „MIC PO MIC“, PREDAVANJE O POVIJESTI MAČAKA
„Vrijeme provedeno s mačkom nikad nije izgubljeno.“ Sigmund Freud
Prvi nam je „mijau“ uputila prije više od 10.000 godina, na području Bliskog istoka. Od tog trenutka na dalje ova životinja zajedno s nama korača kroz povijest, a mi joj se ne prestajemo čuditi. Mnogo je toga prošla u društvu čovjeka. Egipćani su je slavili kao božanstvo, Grci su se divili njenom ponašanju, Kelti su naspram nje iskazivali strahopoštovanje, Nordijci je koristili kao efikasnog deratizatora, a Rimljani je konačno pustili u svoje domove u kojem se ubrzo snašla kao kućni ljubimac.
Ljudska joj je prevrtljivost pronašla i mane pa joj je u nedostatku razuma prišila i suradnju sa zlim silama i vješticama s kojima je pak dijelila lomaču. Nakon završetka te sulude povijesne epizode, ponovno je pronašla put do toplog doma te se uskoro dobro snašla i u modernoj umjetnosti, književnosti, a nešto kasnije i u animiranom fimu i stripu.
Bojali su je se Aleksandar Veliki, Džingis – Kan, Hitler i Mussolini, a voljeli je Katarina Velika, Charles Baudelaire, Ernest Hemingway, John Lennon i Freddie Mercury. Danas je jedna od najpopularnijih kućnih ljubimaca na svijetu, a statistike govore da svaki peti stanovnik Zemlje ima barem jednu koja mu prede u krilu.
Tiho ukorak s nama zanimljivu je prošlost na sebi svojstven način ispisala i – mačka. Želite li doznati što se sve o njoj pričalo, kako smo je kroz vrijeme percipirali, zašto joj nismo vjerovali i kako smo je na koncu prigrlili…..? Doznajte u priči The Dark Storytellera „Mic po Mic – povijest mačaka“ u srijedu, 16.11. u 19 sati u Multimedijalnoj dvorani Muzeja Croata insulanus Grada Preloga.
(žs)
