Koliko je medijsko obrazovanje važno? Kako se ono funkcionira unutar hrvatskog sustava odgoja i obrazovanja? Može li se, i kako, situacija uopće poboljšati? Ova i brojna druga pitanja bila su u središtu konferencije Medijsko obrazovanje u obrazovanju održane danas, 25. siječnja 2023. u Hotelu Waldinger u Osijeku, u režiji Dječijeg kreativnog centra DOKKICA.
U svome je uvodnom obraćanju Momir Karin, ravnatelj Uprave za potporu i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, potvrdio važnost medijske pismenosti u današnjem društvu te naglasio da u Ministarstvu postoji spremnost na suradnju: “Sve što bude dobro i prihvatljivo za djecu i mlade bit će uvršteno u redovan sustav odgoja i obrazovanja.” Mišo Tokić, viši savjetnik za osnovnoškolsko obrazovanje Osječko-baranjske županije, u sličnom je tonu naglasio: “S obzirom da živimo u postinformatičkom dobu, smatramo da je to iznimno važno i ovakvu inicijativu pozdravljam.” Dražen Hoffmann, voditelj edukacijskih programa u Gongu je pojasnio da su smjernice koje će biti predstavljene u sklopu ove konferencije utemeljene na brojnim analizama i istraživanjima čiji će rezultati uskoro biti prezentirani javnosti.
Kada je riječ o ulozi medijske pismenosti u kontekstu međupredmetne teme Građanskog odgoja i obrazovanja, Hoffmann je naglasio sljedeće: “Mediji su važni jer ispunjavaju važne demokratske funkcije, doprinose izgradnji stavova, informiraju, ali predstavljaju i aktere koji koji iznose i vlastite poruke te stavove.” Rekao je kako su u sklopu kurikuluma međupredmetne teme Građanskog odgoja i obrazovanja mediji solidno zastupljeni te da je to dobra osnova za daljnja unapređenja. Kao prioritet je istaknuo kreiranje multimedijalnih i intertekstualnih medijskih sadržaja usmjerenih informiranju o problemima i potrebama zajednice.
Govoreći o smjernici usmjerenoj unapređenju medijske pismenosti u osnovnoškolskom obrazovanju Lana Ciboci iz Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu navodi kako različite europske države primjenjuju različite pristupe medijskom obrazovanju, pri čemu je najčešći onaj koji naglasak stavlja na poučavanje kroz materinji jezik, kakav se provodi i u Hrvatskoj. Tu posebice upozorava na nalaze recentnog istraživanja: “Sami učitelji hrvatskog jezika te razredne nastave uglavnom smatraju da nemaju dovoljnu razinu medijskih kompetencija da takve sadržaje podučavaju.” Zato kao prioritet ističe osnaživanje učitelja i nastavnika za provedbu, ali i davanje puno većih ovlasti knjižničarima koji često raspolažu s vrlo relevantnim i korisnim znanjima.
Govoreći o smjernici usmjerenoj unapređenju medijske pismenosti u srednjoškolskom obrazovanju, Žarko Čižmar iz Telecentra u prvi plan stavlja razvoj ljudskih potencijala, naročito nastavnika hrvatskog jezika te informatike. Pritom naglašava kako naročit potencijal leži u jačanju metoda timskog i projektnog učenja koje su posebice prikladne za stjecanje kompetencija medijske pismenosti.
Konačno, Matija Mrakovčić iz KURZIVA – Platforme za pitanja kulture, medija i društva, govoreći o ulozi neformalnog obrazovanja u jačanju medijske pismenosti, ističe kako su najvažniji provoditelji takvih programa u Hrvatskoj organizacije civilnog društva, pri čemu je pristup takvim sadržajima za sudionike uglavnom besplatan. Zato ističe da su na tom planu prioriteti uspostavljanje kvalitetnih procedura validacije te certificiranja neformalnih programa organizacija civilnog društva, kao i uređivanje procesa njihove suradnje s odgojno-obrazovnim ustanovama.
Nastavak konferencije je bio rezerviran za detaljnije konzultacije o sadržaju pojedinačnih smjernica. U razgovorima o tome kako unaprijediti medijsku pismenost u osnovnoškolskom obrazovanju sudionici su najveći naglasak stavljali na razvoj kvalitetnih edukativnih materijala za nastavnike i učenike, njihovo diseminiranje putem pristupačnih te besplatnih platformi, kao i razmjenu primjera dobre prakse. U slučaju srednjoškolskog obrazovanja posebno je istaknut problem novog strukovnog kurikuluma koji će smanjiti prostor za općeobrazovne sadržaje pa time i medijsko obrazovanje. U razgovoru o kvalitetnijem podučavanju medijske pismenost kroz međupredmetnu temu Građanskog odgoja i obrazovanja posebnu je pohvalu dobio snažan naglasak koji ta smjernica stavlja na stvaranje medijskog sadržaja, a jedna od novih ideja je i razvoj programa društveno korisnog učenja koji bi uključivali komponentu proizvodnje medijskih sadržaja. Konačno, raspravljeni su i potencijali neformalnih programa, gdje je snažno preporučeno da se iz sredstava Europske unije sustavno financira izvedba dugoročnijih programa neformalnog obrazovanja za nastavnike.
U završnom dijelu konferencije predstavljeni su primjeri dobre prakse uključivanja medijskog obrazovanja u provedbu Građanskog odgoja i obrazovanja u osnovnim školama na području Osječko-baranjske županije, koji je vodio Nikica Torbica iz DKolektiva, a u kojemu su sudjelovati Zrinka Šabić, ravnateljica OŠ Vladimira Becića Osijek, Mirko Andrić, učitelj geografije u OŠ Retfala, Daniela Maršalek, učiteljica hrvatskog jezika u OŠ Dalj te Ivana Milas, predsjednica Nansen dijalog centra u Osijeku. I ovi primjeri su jasno potvrdili da su građanski odgoj i obrazovanje te medijska pismenost dvije srodne i blisko povezane čiji je razvoj najlogičnije planirati zajednički.
Konferencija Medijsko obrazovanje u obrazovanju održana je u sklopu projekta Medijsko obrazovanje je važno.MOV sufinanciranoga sredstvima Europskoga socijalnog fonda, čiji je Gong nositelj. Projekt se provodi u partnerstvu s Dokkicom, Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu, Telecentrom, Kurzivom, Udrugom Bacači sjenki, Centrom za kulturu Zlatna vrata, Info zonom, Pragmom, Institutom za razvoj i međunarodne odnose i Fakultetom elektrotehnike i računarstva.
Svjetlana Knežević
