Međimurje je ponosno na svoju povijest, osobito na baštinu velikaške obitelji Zrinski čiji su predstavnici, kao stoljetni vladari Međimurja i banovi, mijenjali povijesne tijekove na ovim prostorima, ali i povijest Europe. Međimurje svoj ponos na nasljeđe pokazuje svakom pričom o baštini koja zapravo predstavlja promišljeno ulaganje u kulturu uz pomno razrađen način prezentacije blaga. Stoga je i danas u Gornjem Kuršancu bogatim programom obilježena 359. obljetnica pogibije velikana Međimurja Nikole VII. Zrinskog, koji je 18. 11. 1664. poginuo u Kuršanečkom lugu u napadu vepra, no dio suvremenih povjesničara okolnosti njegove smrti smatra nedovoljno razjašnjenima.
Nikola VII. Zrinski, povijesti poznat i pod imenom Čakovečki, bio je hrvatski ban i pjesnik, idejni začetnik Zrinsko-Frankopanske pobune, te veliki ratni strateg s nizom zasluga u borbama s Osmanlijama. Povijesni dokazi svjedoče o njegovu velikom ugledu u Europi toga doba, a zavičajnoj kulturi baštinio je i svoje kapitalno djelo Jadranskoga mora sirena,važno i kao povijesno svjedočanstvo o ostavštini njegova pradjeda Nikole IV. Zrinskog.
Komemoracija u čast Nikole Zrinskog Čakovečkog započela je misom u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, koju je predvodio vlč. Ivan Munđar te nastavljena postrojavanjem Zrinske garde Čakovec i Zrinskih kadeta iz Murakeresztura te mimohodom do spomen-obilježja međimurskom junaku.
Svečanosti i odavanju počasti prisustvovali su brojni uzvanici među kojima župan Međimurske županije Matija Posavec, načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak, načelnik Općine Šenkovec Robert Meglić, te predsjednik Mjesnog odbora Gornjeg Kuršanca Tomica Kovač. Svečanosti su se odazvali i izaslanica mađarskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj Zsofia Gyongyos, izaslanik gradonačelnika Sigeta Zolatn Varga i kapetan Sigetske utvrde Ferenc Salamona, kao i načelnica Općine Ortiloš, mjesta na čijem se području nekad nalazila utvrda Novi Zrin, Zita Kelei te predstavnici brojnih udruga koje u Mađarskoj i Hrvatskoj njeguju povijest i ime Zrinskih, kao i predstavnici Crkve.
U organizaciji svečanosti i ove se godine istaknulo rukovodstvo Zrinske garde Čakovec na čelu se predsjednikom Đurom Belom, kojima se u odavanju počasti pridružilo i izaslanstvo Matice Hrvatske – Ogranak Čakovec na čelu s predsjednikom Zoranom Turkom, zatim pročelnik Družbe Braća hrvatskoga Zmaja – Zmajskog stola Čakovec Ivica Zanjko, ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva za Međimurje Jurica Cesar.
Nakon polaganja vijenaca kod spomen-obilježja, uzvanicima se obratio i župan Matija Posavec naglasivši da čuvanjem imena povijesnih velikana od zaborava, te daljnjim istraživanjima naših povjesničara, čuvamo naš identitet: „Važno je baštiniti i obilježavati sve ono što su nam Zrinski i Frankopani ostavili u nasljeđe, a ostavili su nam puno. Zrinski i Frankopani nisu bili samo državnici i književnici, već loza koja je mijenjala tijekove europske povijesti i koja je imala važnu ulogu u stvaranju Europe kakvu danas poznajemo,“ rekao je župan.
Načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak naglasio je važnost čuvanja lika i djela Nikole Zrinskog Čakovečkog, dok je Zoran Turk predsjednik Matice Hrvatske – Ogranak Čakovec, istaknuo povijesnu važnost Nikole Zrinskog Čakovečkog te napomenuo kako je upravo Nikola VII Zrinski jedan od simbola borbe za hrvatsku neovisnost te izrazio vjeru da će i buduće generacije nastaviti čuvati nasljeđe te velikaške obitelji koja, uz Frankopane, ima centralno mjesto u povijesnoj baštini Međimurja.
Nikola VII. Zrinski, rođen u Čakovcu 3. svibnja 1620. godine, bio je čovjek prosvijećen i posvećen kulturi. Povijesti su poznate njegove zasluge u osnivanju čuvene knjižnice i doprinos razvoju pisane riječi, jednako kao i njegovi politički dosezi. Bio je i graditelj nestale utvrde Novi Zrin, te je zaslužan što je 1659. godine u Čakovcu osnovan franjevački samostan.
(mž)
