Ovogodišnji Međunarodni dana osoba s invaliditetom prilika je da se obilježi nekoliko značajnih obljetnica među kojima je 30 godina proglašenja 3. prosinca kao dana kojim se promiču ljudska prava i sudjelovanje osoba s invaliditetom u društvu. Tome posebno doprinosi Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom kao najvažniji ljudskopravaški dokument u ovom mileniju čiju obilježavamo petnaestu obljetnicu stupanja na snagu. Tome svakako treba dodati još dvije velike obljetnice a to su ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju te Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH) u Europski forum osoba s invaliditetom (EDF).
Upravo na krilima tih velikih obljetnica od kojih je svaka dala poticaj na svoj način Pokret osoba s invaliditetom ove godine epohalno obilježava svoj dan. Danas možemo reći da je put osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj snažno usmjeren inkluzivnom društvu kojem težimo. U prvom redu zadnjih nekoliko godina usvojeni su zakoni koji su u skladu s Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom i uvedene inovativne socijalne usluge. Značajan je i započeti proces sustavnog financiranja udruga osoba s invaliditetom u cilju njihove održivosti. Naime novim Zakonom o socijalnoj skrbi povećana je osobna invalidnina sa 166 eura na 232 eura te ukinut imovinsko-dohodovni cenzus koji više nije zapreka za ostvarivanje tog prava; doplatak za pomoć i njegu povećan je za 20%; naknade roditeljima njegovateljima i njegovateljima s 332 na 663 eura odnosno 796 i/ili 995 eura i proširen je krug osoba kojima se može priznati pravo na status njegovatelja; osnovica za zajamčenu minimalnu naknadu povećana je sa 106 na 132 eura. Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama povećana je naknada za dopust za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju do navršene osme godine života sa 309 na 552 eura. Najnovijim Zakonom o osobnoj asistenciji koji je stupio na snagu 1. srpnja 2023. po prvi put zakonski je definirana usluga koja se od 2006. financirala kroz projekte i programe udruga osoba s invaliditetom. Time se ostvaruje pravo na uslugu osobama s invaliditetom koje navrše 18 godina kao i svima onima koji dožive invaliditet kao posljedicu stradanja. Valja naglasiti i ono što imaju rijetke zemlje da se usluga može pružati i osobama starijim od 65 godina. Time se broj korisnika povećava od sadašnjih 4.070 korisnika na više od 15.000 korisnika što izaziva i povećanje financijskih sredstava s 19,8 milijuna na 176,2 milijuna eura. Upravo ovih dana prvo čitanje u Hrvatskom saboru prošao je Zakonom o inkluzivnom dodatku (za koji se očekuje da će stupiti na snagu 1. siječnja 2024.) od kojeg se očekuje transparentniji, učinkovitiji, ekonomičniji i pravedniji sustav naknada.
Podsjećamo da je Inkluzivni dodatak novčana naknada namijenjena osobama s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, te neće predstavljati prihod u smislu zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi. Procjenjuje se da će to pravo ostvarivati preko 150 tisuća osoba s invaliditetom, a za to će se umjesto 265 milijuna eura godišnje izdvajati više od 506 milijuna eura. Sredstva će se dodjeljivati u pet kategorija prema stupnju težine invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti i iznosi su od 138 do 720 eura. Vezano za Zakon o inkluzivnom dodatku, u proceduri donošenja su izmjene i dopune Zakona o doplatku za djecu čime se iznos prosječnog mjesečnog dohotka po članu kućanstva sa 309 povećavana 618 eura čime se broj obitelji koje primaju doplatak za djecu povećava sa 126 tisuća na 271 tisuću. To iznosi povećanje od 89 milijuna eura . Tek usvojenim Zakonom o povlasticama u prometu uvodi se Nacionalna iskaznica i Europska iskaznica za osobe s invaliditetom iz područja mobilnosti te Europska parkirališna iskaznica za osobe s invaliditetom. Također je proširen krug korisnika koji se oslobađaju plaćanja godišnje naknade za uporabu javnih cesta i cestarine. U Republici Hrvatskoj se zahvaljujući mjerama Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na godišnjoj razini zaposli oko 3.000 osoba s invaliditetom. Također se sufinanciraju i troškovi prilagodbe radnog mjesta radi uklanjanja arhitektonskih prepreka, kao i podrška i praćenje na radnom mjestu
Kad se svemu navedenom dodaju usluge dnevnog i poludnevnog boravka, organiziranog stanovanja ali i usluge pomoćnika u nastavi i pomoći u kući postiže se epohalni iskorak kojim će se kvaliteta življenja osoba s invaliditetom u narednom razdoblju snažno unaprijediti.
Ona postignuća koja se manje uočavaju a iznimno su bitna za Pokret osoba s invaliditetom to su da proces uključivanja osoba s invaliditetom i njihovih predstavnika u procese donošenja odluka sve više poprima istinski partnerski odnos od kreiranja propisa/odluka do njihova usvajanja.
Naglašavamo da u Republici Hrvatskoj (na dan 4.9.2023.) živi 657.791 tisuća osoba s invaliditetom od čega su 56,1% muškarci i 43,9% žene, što čini 17% ukupnog hrvatskog stanovništva.
Obilježavanje Međunarodnog dana osoba s invaliditetom trenutak je da podsjetimo na predanost promicanju inkluzivnosti, zagovaranju jednakosti prava i stvaranju društva u kojem svaka osoba s invaliditetom napreduje. Stoga stvarajmo zajedno društvo jednakih mogućnosti u kojem je svaka različitost bogatstvo. Posebice u ovom razdoblju kad obilježavamo i 16 dana aktivizma protiv rodno uvjetovanog nasilja (25. studenoga – 10.prosinca) pružimo podršku ženama i djevojkama s invaliditetom kao najranjivijima u skupini.
No, život svakodnevno postavlja pred Pokret osoba s invaliditetom brojne izazove koji nas inspiriraju za ostvarenje još potpunije inkluzije.
Marica Mirić, dipl. ing.
predsjednica SOIH-a
