U subotu, 24. veljače održana je redovna godišnja izvještajna skupština KUD-a Kotoriba. Skupštinu je otvorio predsjednik Renato Mikulan, a radno predsjedništvo je odabrano u sastavu: dopredsjednik Paulo Smrk, tajnica Sanja Radmanić te blagajnica Irena Škoda. U opširnom izvješću o prošlogodišnjem minulom radu kronološki su nabrojane i prezentirane sve prošlogodišnje aktivnosti.
Početak prošlogodišnjih aktivnosti započeo je vrlo ambiciozno. Na mjesnom fašenku, na kojemu su uz Općinu Kotoriba suorganizatori, KUD Kotoriba osvaja 1. mjesto sa svojom maskom ovčica i pastira. Također, KUD Kotoriba je neizostavni gost mnogih crkvenih događanja. Tradicionalno sudjeluju u procesiji povodom Tijelova gdje četvorica muških članova nose nebo (baldehin). Na polnoćki su tamburaši, prateći crkveni zbor, pridonijeli glazbenom ozračju mise. Uveličali su i misno slavlje povodom pedesete godišnjice misništva patera Tončija Trstenjaka. Kulturnjake naročito veseli i činjenica da su bili dio slavlja prilikom ređenja i mlade mise njihovog člana Josipa Špoljarića.
Uz mnoga crkvena, KUD Kotoriba aktivno sudjeluje i u svim općinskim događanjima. Tako su svoju aktivnost, uz ostale udruge, prikazali i prilikom proljetnog čišćenja mjesta i okolice. Neizostavni su dio turističke manifestacije „Dani šibe i ribe“ te Dana Općine Kotoriba prilikom kojih svoj obol daju nastupom te kuhanjem ribljih specijaliteta i tradicionalnih jela. Dane Općine Kotoriba uveličali su svojim nastupom i kulturno-umjetnička društva iz Jalžabeta, Legrada te mađarskih Mlinaraca kojima je KUD Kotoriba bio uzoriti domaćin. Tradicionalno su sudionici Božićnog sajma gdje, uz prezentaciju svog štanda, uveseljavaju najmlađe kostimirajući se u Djeda Božićnjaka te njegovih pomoćnika.
Gostovanja na kojima bilježe zajedničke nastupe folkloraši i tamburaši su Žetvene svečanosti u Oriovcu, Šlingani dani u Jalžabetu te Lendavska trgatev u slovenskoj Lendavi. Gostovanja u kojima samostalno nastupaju tamburaši su Festival pjesme, plesa i glume u Goričanu te manifestacija naziva Hrvatski dan u mađarskim Mlinarcima. Također se predstavila i muška vokalna skupina i to na Mamičinoj škrinji u Gornjem Kraljevcu te na Pjesmarici naših mamica u Ivanovcu. KUD Kotoriba se ove godine može pohvaliti i prezentacijom svog rada preko malih ekrana. Tako su minule godine u društvu ugostili čak dvije televizijske ekipe koje su o njima napravile zanimljive priloge. Radi se o televiziji Nova TV te o riječkoj televiziji Kanal Ri.
Kruna prošlogodišnjeg rada može se sažeti kroz dva projekta. Prvi je promocija Rječnika govora Kotoribe, autora Ane Jauk i Đure Blažeke. Vrijednost i značenje Rječnika govora Kotoribe prepoznala je i Matica hrvatska koja dodjeljuje Zlatnu povelju autorima, leksičkoj savjetnici Kseniji Virgej te Općini Kotoriba i KUD-u Kotoriba kao sunakladnicima. Drugi značajan projekt kroz koji se može prepoznati vrijedan rad društva je uzorno dvodnevno domaćinstvo XIII. smotre međimurskih narodnih običaja. Ugošćeno je sedam međimurskih kulturno-umjetničkih društava, a sami su se domaćini predstavili izvedbom naziva Zadnja večer ljuščotve.
Nakon iscrpnog izvješća, predsjednik društva je predstavio plan rada za ovu godinu. Od mnogobrojnih aktivnosti koje će se događati, stavio je naglasak na tri aktivnosti. Dvije od njih će se događati u vrlo skorom vremenu, u mjesecu travnju. „Kudači“ planiraju napraviti priredbu na Uskrsni ponedjeljak za koju se nadaju da će se pretvoriti u svojevrsnu tradiciju pa bi se svake godine izvodila na „Vuzmeni pondeljek“. Također, kreću s ubrzanim pripremama za Smotru međimurskog folklora u Donjoj Dubravi koje će održati krajem travnja. Treća aktivnost, koja će zahtijevati i najviše truda i zalaganja svih članova je organizacija svečane proslave pedesete godišnjice KUD-a Kotoriba koja se planira za 2025. godinu.
Ovaj skup su pozdravili predstavnici mjesnih udruga, a obratio se i predsjednik Općinskog vijeća Hinko Virgej. Čestitao je članovima društva na dosadašnjem radu te istaknuo da se veseli njihovoj daljnjoj suradnji s Općinom Kotoriba te da sve zacrtane planove što uspješnije realiziraju.
Dario Hrašćanec, mag. oec.
