Grad Prelog i ove je godine bio dio obilježavanja Dana sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom. Dan spomena na donošenje Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države značajan je radi njezine uloge u povijesnoj težnji očuvanja jedinstvenosti hrvatskog teritorija. U sklopu programa, položili su se vijenci i upalile svijeće kod rodne kuće dr. Ivana Novaka u Macincu, na grobu dr. Vinka Žganca u Vratišincu, na grobu Juraja Lajtmana u Prelogu, na grobu dr. Ivanu Novaku na gradskom groblju u Mihovljanu te kod spomen – ploče ocu Kapistranu Geciju, na Katoličkom domu u Čakovcu.
Na Groblju sv. Stjepana u Prelogu, ispred posljednjeg počivališta Juraja Lajtmana, okupili su se predstavnici Grada Preloga, predvođeni saborskim zastupnikom i gradonačelnikom Ljubomirom Kolarekom, predstavnici Međimurske županije, župan Matija Posavec, zamjenik župana Josip Grivec, predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina, predstavnici Zrinske garde Čakovec, Matice Hrvatske Ogranak Čakovec te predstavnici Gradskog vijeća Grada Preloga, mjesnih odbora i institucija s područja Grada Preloga.
U kratkom obraćanju gradonačelnik Kolarek je istaknuo: „Podsjetit ću i ove godine na život Jurja Lajtmana. Veliki dio svog života, Juraj Lajtman, kao odvjetnik proveo je u Prelogu. Prije Prvoga svjetskog rata, bio je uz Luku Purića, doktora Ivana Novaka, Ignaca Lipnjaka, Vinka Žganca, jedan od najustrajnijih i najzaslužnijih pobornika za hrvatski kulturni i politički preporod Hrvata između Mure i Drave. Kao župnik najprije je djelovao u Daruvaru, a onda u Kotoribi, gdje je, utemeljivši hrvatski pjevački zbor, razvio vrlo široku kulturnu aktivnost među međimurskim Hrvatima. Njegovom zaslugom osnivaju se pjevački zborovi u Macincu i Kotoribi, a kasnije i u drugim mjestima hrvatskog Međimurja. Juraj Lajtman 1912. godine, zajedno s Ivanom Kuharom i Ignacom Lipnjakom sastavio je i tiskao u Zagrebu glasoviti molitvenik na hrvatskom jeziku za međimurske Hrvate „Jezuš, ljubav moja“. Minutom šutnje odana je počast Juraju Lajtmanu, kao i svima onima koji su sudjelovali u događajima tog siječnja, 1919. godine, kao i svima onima koji su u bilo kojem trenutku hrvatske povijesti, svoj život položili na oltar Domovine Hrvatske.
(žs)
