Prva adventska svijeća, simbol vjere i nade. Nazivaju je još i proročanska svijeća, u sjećanje na proroka Izaiju koji je prorokovao Kristovo rođenje. Tako se u prvom tjednu došašća čitaju ulomci iz evanđelja koji navješćuju dolazak Mesije.
Druga adventska svijeća simbol je ljubavi. Naziva se još i Betlehemska, u spomen na put Josipa i Marije prema Betlehemu, a simbolizira Kristove jaslice i ljubav.
Treća adventska svijeća je simbol radosti. Ova svijeća se naziva pastirska svijeća i simbolizira radost nadolazećeg Božića. Treća svijeća tradicionalno bi trebala biti ružičaste boje, a naziva se pastirskom kako bi podsjetila dolazak Spasitelja.
Četvrta adventska svijeća simbol je mira i pali se na Badnjak 24. prosinca. Naziva se anđeoskom svijećom ili svijećom anđela glasnika koji donose radosnu vijest o Isusovu rođenju.
Simbolika vijenca
Krug predstavlja vječnost, on je savršen i nema mu početka niti kraja, a svijeće su svjetlost. One predstavljaju pobjedu nad tamom koja simbolizira zlo. Najčešće se vijenac ukrašava zimzelenim raslinjem kako bi se oslikao neprekinuti ciklus života, stavljaju se i božikovina i tisa koje simboliziraju besmrtnost. Bodljikavi listovi božikovine podsjećaju na Kristovu krunu od trnja, a postoji i legenda prema kojoj je Isusov križ bio načinjen od božikovine. Kao simbol života i uskrsnuća stavljaju se još i orasi, sjemenke mahuna te češeri bora.
Prvi adventski vijenac nastao je 1839. godine u Hamburgu, a izradio ga je evangelistički pastor Johann Hinrich Wichren, osnivač doma za siromašnu djecu. Njegova je ideja bila slikovito djeci pojasniti iščekivanje Božića pa je od drvenog kotača i 23 svijeće napravio prvi adventski vijenac. Svaki dan palili bi jednu malu crvenu svijeću, a nedjeljom se palila veća bijela.
(mp)
