Kako se boriti protiv strateških tužbi protiv javne participacije (SLAPP) te što trebamo znati o ovom rastućem fenomenu kojim se guše glasovi kritike, Gong je objasnio u svojem vodiču za SLAPP tužbe kojeg je izradila Vanja Jurić, odvjetnica specijalizirana za medijsko pravo i članica stručne skupine Europske komisije za borbu protiv SLAPP tužbi. Također, Gong je u svojoj analizi dao pregled situacije u Hrvatskoj zajedno s primjerima slučajeva kada su, osim novinara, žrtve takvih tužbi bili aktivisti, pa čak i političarke.
Na razini Europske unije još uvijek traju rasprave o prvoj anti-SLAPP direktivi, koja će se odnositi samo na slučajeve s prekograničnim elementom. Za pojedine zemlje članice izdane su Preporuke za borbu protiv SLAPP tužbi u kojima se predlaže da zakonodavstva članica slijede europsku direktivu i idu na odbacivanje tužbi koje nisu potkrijepljene jasnim dokazima. U novom Zakonu o medijima, tako bi se trebala naći odredba za rano prepoznavanje i odbacivanje takvih tužbi.
U veljači ove godine, Gong je u Europskom parlamentu upozorio kako je Hrvatska jedinstvena u Europi po golemom broju tužbi protiv novinarki i medija koje podižu suci. Prema podacima Hrvatskog novinarskog društva iz svibnja 2023., u Hrvatskoj je aktivno oko 940 tužbi protiv medija i novinara. Udruženja protiv SLAPP tužbi u Europi prošle godine proglasilo je predsjednika Županijskog suda u Osijeku Zvonka Vrbana najvećim pravosudnim zlostavljačem u Europi, i to zbog serije tužbi protiv portala Telegram, novinara i urednika, teških oko 100.000 eura. Hrvatska je specifična po tome što veliki dio SLAPP-ova iniciraju suci, a pritom si međusobno dosuđuju previsoke odštete koje nisu razmjerne učinjenoj povredi. O tome je odlučivao i Europski sud za ljudska prava u slučaju Narodnog lista 2018. godine, protiv kojeg je niz sudaca podnio tužbe i tražio enormne iznose za naknadu štete. pak, u slučaju Davorke Blažević, novinarke portala Tris koju je tužila nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Senka Klarić Baranović, zbog općepoznatih činjenica, odnosno problematiziranja presuda donesenih dok je bila predsjednica suda, navedenih u kolumni “Portret tjedna”, taj je iznos bio mnogo veći, preko 40.000 kuna. Zbog toga je Hrvatsko novinarsko društvo pokrenulo akciju prikupljanja novca za novinarku, a najavljena je i objava liste sudaca koji iniciraju SLAPP tužbe.
Gong je u 2023. godini održao dvije radionice za pravne stručnjake na kojima su sudjelovali i novinari i aktivistkinje, a uskoro slijedi i treće predavanje za studente prava. Radionice i predavanja održala je odvjetnica Vanja Jurić. Sudionice radionica, osobito sutkinje i odvjetnici, složili su se kako je zbog slabe normiranosti i manjka sudske prakse nužno što više edukacija, kao i da problemi sudbene vlasti nisu samo problem sudstva, već i da zakonodavna i izvršna vlast moraju omogućiti uvjete sucima kako bi kvalitetno obavljali svoj rad.
Projekt PATFox – Pioneering AntiSLAPP Training for Freedom of Expression, okuplja jedanaest država članica Europske unije u kojima SLAPP-ovi predstavljaju veliki izazov za slobodu govora – Hrvatsku, Njemačku, Maltu, Cipar, Slovačku, Španjolsku, Poljsku, Sloveniju, Rumunjsku, Bugarsku i Mađarsku. Kroz suradnju stručnjaka na projektu, izrađeni su vodiči za svaku od partnerskih država zajedno sa studijama slučajeva te su održana predavanja za pravne stručnjake i studentice, ali i sve one koji su u nekom trenu bili žrtve SLAPP-ova. Svi materijali, uključujući dijelove radionica, kao i materijale partnerskih organizacija te središnji vodič za sve države koji je izrađen zajedno s vodećim stručnjacima za SLAPP-ove u Europi, dostupni su na internetskim stranicama konzorcija PATFox.
Termin SLAPP-ova je skovan u SAD-u osamdesetih godina prošlog stoljeća kako bi se ukazalo na uvredljivu ili neosnovanu tužbu podignutu protiv nekoga tko se bori za ostvarenje svojih političkih prava ili slobode izražavanja u pitanjima od javnog interesa. Njihova svrha nije traženje pravde, već zastrašivanje, ušutkavanje i iscrpljivanje financijskih, ali i fizičkih resursa onih protiv kojih se podižu.
Svjetlana Knežević
