Ukinuli prirez i povećali porezne prihode!

U protekle dvije godine prirez je ukinulo 6, a smanjilo 19 gradova, pa sad u Hrvatskoj bez prireza funkcioniraju 32 grada. Donosimo pregled stopa prireza u svim gradovima, kao i iskustva onih koji su se odrekli tog dijela poreznih prihoda

Iako većina hrvatskih gradova i dalje ustraje na prirezu kao jednom od svojih stalnih i sigurnih proračunskih prihoda, posljednjih godina stvari se ipak mijenjaju i sve više je onih koji se odlučuju odreći dijela ili čitavog prihoda od prireza kako bi poslali pozitivnu poruku i rasteretili svoje građane i poduzetnike. Danas tako četvrtina gradova, njih 32, funkcionira bez ubiranja prireza od svojih građana. Najnižu stopu prireza u zemlji ima Grad Vis – 3%, najveći prirez plaćaju građani Zagreba – 18%, a najviše gradova, njih 34, drži se srednje stope od 10%.

Trend ukidanja i smanjivanja stope prireza potaknut je dijelom i krizom nastalom zbog COVID-a pa se, za razliku od prethodnih godina tijekom kojih je bilo tek nekoliko smanjivanja prireza, u 2019. su ga primjerice ukinuli samo Ilok i Sveta Nedjelja, u protekle dvije godine preko 20 gradova odlučilo na ovaj korak. Osim toga, prostor za smanjenje prihoda od prireza svakako je dodatno otvoren i sve većim mogućnostima koje se nude kroz EU fondove koji većini gradova postaju sve jači izvor financiranja gradskih projekata, odnosno kompenziranje gubitaka zbog eventualnog smanjivanja prireza.

Od početka 2020. pa do siječnja 2022. prirez je tako u potpunosti ukinulo čak šest gradova – Bjelovar, Čakovec, Opatija, Pleternica, Sinj i Vodice, a stopu je snizilo njih 17.

Pet gradova u protekle je dvije godine prepolovilo stopu prireza – Čazma, Grubišno Polje i Otok stopu su snizili sa 10 na 5 posto, a Imotski i Slavonski Brod sa 12 na 6 posto. Za tri postotna boda stopu su snizili Vinkovci – sa 13 na 10, Županja sa 12 na 9, Donji Miholjac sa 8 na 5, te Belišće, Pakrac i Požega sa 10 na 7. Nova gradska uprava u Varaždinu od 1. siječnja ove godine prirez je snizila sa 10 na 7,5 posto, s ciljem da ga do 2025. potpuno ukine. Metković i Novska stopu su snizili sa 10 na 8, Otočac sa 9 na 7, a Rijeka sa 15 na 14 posto. U dva navrata prirez su snižavali i u Karlovcu – jedan od prvih gradonačelničkih poteza Damira Mandića u prošlome mandatu bilo je sniženje stope prireza sa tadašnjih 14 na 12 posto, čime se grad odrekao tri milijuna kuna prihoda, a novo smanjenje stupilo je na snagu početkom ove godine, od kada prirez u Karlovcu iznosi 9 posto.

Odrekli se prihoda i – povećali prihode!

Iako su se ukidanjem prireza odrekli stotina tisuća, pa čak i milijuna proračunskih kuna, dio ovih gradova se, uz želju za što većim rasterećenjem građana i poduzetnika, vodili i logikom da svako porezno rasterećenje naposlijetku i dugoročno – donosi  veće prihode. O tome svjedoče i brojke iz naših proračunskih analiza a koje pokazuju kako barem polovica gradova s najvećim proračunskim prihodima nema prirez, kao i iskustva iz Svete Nedelje i Bjelovara kojima se upravo ukidanje prireza pokazalo kao jedna od najboljih odluka jer je rezultirala rastom broja investicija i značajnim povećanjem proračunskih prihoda.

Sveta Nedjelja: Izgubili 6, dobili 10,5 milijuna kuna

Otkako su 1. siječnja 2019. ukinuli prirez, u Svetoj Nedelji tako bilježe samo pozitivne trendove – od rasta doseljavanja i investicija do povećanih proračunskih prihoda.

‘Ukidanje prireza bio je jako dobar potez, postali smo još privlačniji i poželjniji za doseljavanje i poslovanje, ljudi smatraju da smo jedan od top gradova u zemlji, a mi se trudimo da tako i bude. U prvi mah smo izgubili 6 milijuna kuna prihoda od prireza ali smo, dijelom doduše i zbog porezne reforme ali i povećanja ostalih poreznih prihoda zbog povećanih investicija, zabilježili porast prihoda koji su premašili 10,5 milijuna kuna’, kaže nam gradonačelnik Svete Nedelje Dario Zurovec.

Osim toga, kao kompenzaciju za izgubljene prihode od prireza u Svetoj Nedelji su se više orijentirali na EU fondove i ostale izvora financiranja pa su generalno, kaže Zurovec, u debelom plusu.

Nakon što su ukinuli prirez povećao se i interes investitora pa, kaže, imaju već 500-njak zahtjeva za novom gradnjom.

‘Generalno gledajući, moj je dojam da će Sveta Nedjelja kroz 10-ak godina ovim tempom rasta zapošljavanja i broja stanovnika postati hrvatski Hong-Kong. Na dobrom smo putu’, zadovoljan je Zurovec.

Bjelovar: Ukinuli prirez i udvostručili izvršenje proračuna

 Još su impresivnije brojke iz Bjelovara, najvećem hrvatskom gradu bez prireza a koji se, za razliku od Svete Nedelje, odlučio na postupno ukidanje prireza.

Prvo su, naime, u dvije runde snizili stopu – 2019. sa 12% na 9%, pa na početku 2020. s 9% na 6%, a onda od 1. svibnja 2020. i potpuno ukinuli prirez i odrekli se gotovo 10 milijuna kuna prihoda godišnje. Pa opet – nakon ukidanja prireza bilježe samo pozitivne brojke i tako, ističe gradonačelnik Dario Hrebak, kao predvodnici promjena u Hrvatskoj najuspješnije razbijaju dogmu da se samo poreznom presijom mogu stvarati jači izvorni prihodi gradova.

‘Prije četiri godine, 2017. smo s prirezom imali izvorne prihode 54 milijuna, a prirez je u tome činio 10 milijuna, a danas bez prireza za 2021. imamo 86 milijuna izvornih prihoda. To je ogromno povećanje i fenomenalan rezultat’, kaže nam Hrebak.

Što se izvršenja proračuna tiče, u Bjelovaru u proteklih pet godina bilježe gotovo dvostruko povećanje – sa 134,7 milijuna u 2016. godini na 249,6 milijuna kuna prošle godine.

‘Bjelovar je postao najveći hrvatski grad bez prireza, ali isto tako ukinuli smo i porez na potrošnju. Svi su nam rekli da je to samoubilački potez i da smo građanima uskratili mnogobrojne projekte, ali sad s odmakom od 4 godine ispada da nam je to bio jedan od najboljih političkih poteza u mandatu jer su nam se izvorni prihodi strašno povećali što je svojevrsni apsurd u očima svih onih koji su zagovornici većih poreza. Bjelovar će i dalje ići u smjeru rasterećenja građana i poduzetnika od svih oblika poreznih davanja jer želimo gospodarski probuđeni grad nastaviti i dalje graditi u smjeru u kojem poduzetnici i građani znaju da ovdje njihova kuna vrijedi više’, ističe Hrebak.

Čakovec: Sredstvima iz EU fondova kompenziraju manjak u proračunu

Grad Čakovec prirez je ukinuo početkom 2021. i tako se odrekao više od 8,9 milijuna kuna, koliko su prikupili u posljednjoj godini primjene prireza po stopi od 10 posto.

S obzirom da je riječ o značajnom udjelu u poreznim prihodima Grada (u 2020. su uprihodili ukupno 54,5 milijuna kuna od Poreza na dohodak), zanimalo nas je kako na ovaj potez i nastali manjak u proračunu gleda gradonačelnica Ljerka Cividini koja je preuzela upravljanje gradom nakon lokalnih izbora u svibnju prošle godine.

‘Uvijek sam za ukidanje nepotrebnih nameta građanima i gospodarstvu, pogotovo u situaciji u kojoj imate vlast koja je prirez, kao nenamjenski prihod, trošila neracionalno. Micanje tog tereta građanima je stoga bila dobra odluka, no loša strana je da je prirez ukinut bez jasnog plana i strategije – kako izostanak tih prihoda nadomjestiti bez da se odustaje od investicija, smanjuje komunalni standard ili poskupljuju javne usluge.

Dodatni izvor prihoda za Gradski proračun je europski novac koji se u prijašnjim mandatima gotovo i nije koristio, u prvom redu za veće izdatke koje su ranije bili uglavnom financirani iz Proračuna. U ovih sedam mjeseci, otkad sam gradonačelnica, Grad Čakovec počeo je s ubrzanom izradom sve potrebne dokumentacije kako bi se planirane kapitalne investicije mogle prijaviti na natječaje za sufinanciranje iz Europskih fondova.

Ova strategija već je počela davati rezultate, za sufinanciranje nam je odobreno nekoliko projekata koji bi se inače u potpunosti financirali iz Gradskog proračuna. Uvjerena sam da ćemo uskoro u potpunosti prihode koji su izostali od prireza nadomjestiti na taj način. I na kraju, mislim da je važan i podatak da je novac koji je ukidanjem prireza ostao u novčanicima naših građana, otišao uglavnom u potrošnju, tako da su od toga korist imali i gospodarstvenici koji posluju na području Čakovca’, kaže gradonačelnica Cividini.

Opatija: Ukidanje prireza mjera je potpore građanima, nije utjecalo na provođenje projekata

Slično kao i u Čakovcu, i u Opatiji je novi gradonačelnik naslijedio svježu odluku o ukidanju prireza iz mandata svog prethodnika. Gradsko vijeće Grada Opatija odluku o ukidanju prireza, koji je iznosio 7,5%, donijelo je naime u travnju 2021. Za opatijski proračun to znači 3,6 milijuna kuna manje godišnje (u osam mjeseci 2021. 2,4 milijuna kuna manje), a građani s prosječnom bruto plaćom od 10 tisuća kuna godišnje će biti u plusu za oko 720 kuna.

Smanjenje poreznih prihoda Grada Opatije nije, kako nam kažu u gradskoj upravi, utjecalo na zadovoljenje javnih potreba građana Opatije, na održavanje komunalne infrastrukture, niti na nove projekte koje Grad planira pokrenuti uz financiranje iz EU i državnih fondova.

‘Grad Opatija je prvi grad u Primorsko goranskoj županiji koji je u cijelosti ukinuo prirez. Ukidanje prireza je mjera potpore građanima u ublažavanju ekonomskih posljedica pandemije Covida 19 jer se odnosi na poboljšanje standarda opatijskih obitelji’, kaže nam gradonačelnik Fernando Kirigin.

Slavonski Brod: Izgubljene prihode kompenziraju EU sredstvima, samo lani povukli 75 milijuna kuna

Među gradovima koji su prepolovili stopu prireza i tako se našli među onima s najnižom stopom je Slavonski Brod koji je prirez od 1. siječnja prošle godine snizio sa 12% na 6%.

U Slavonskom Brodu kažu kako su se odrekli polovice prihoda od prireza, nešto više od 6 milijuna kuna u 2020. godini, kako bi rasteretili građane i povećali njihove prihode. Smanjenje prihoda kompenzirali su, pak, fokusiranjem na nove izvore prihoda, posebno na EU fondove iz kojih su samo prošle godine povukli više od 75 milijuna kuna.

‘Smanjenje prireza je samo još jedan demografski iskorak i dodatna mjera Grada Slavonskog Broda u cilju podrške mladim građanima kojom smo htjeli potaknuti povećanje plaća zaposlenih, ali i osigurati manje financijske izdatke za poslodavce što otvara nove mogućnosti zapošljavanja, povećanih ulaganja, itd. Osim smanjenja prireza, Grad Slavonski Brod provodi niz mjera kako bi zadržao mlado stanovništvo kao što su izgradnja gradskih stanova za mlade obitelji s mogućnošću otkupa, ostvarivanje prava građenja obiteljskih kuća na gradskim zemljištima, jednokratne pomoći novorođenoj djeci te dodjeljivanje opreme za novorođenče u vrijednosti od 5.000 kuna. Prva i osnovna zadaća je pomoći građanima i poduprijeti razvoj gospodarstva jer financijske mogućnosti jedne lokalne zajednice preduvjet su građanima za ostanak u gradu, ali i za gospodarsku aktivnost samog grada’, kaže nam gradonačelnika Mirko Duspara.

Novska: Snižavanje prireza kao mjera pomoći u krizi

Kao jednu u nizu mjera pomoći svojim gospodarstvenicima i građanima u krizi zbog korone, Grad Novska je od 1. siječnja prošle godine stopu prireza je smanjio sa 10% na 8%, čime su im se prihodi od poreza smanjili za 30%, sa dotadašnjih 1,7 na 1,2 milijun kuna. Uz to, Grad Novska smanjio je i obvezu plaćanja komunalne naknade za poduzetnike u prosjeku za 20%.

No, taj manjak u blagajni ih ne brine jer iz godine u godinu bilježe sve bolje trendove i rast prihoda po drugim osnovama.

‘Veseli nas što u Novskoj broj radnih mjesta iz godine u godinu raste, kao i što konstantno potpisujemo nove kupoprodajne ugovore s novim investitorima u našim poduzetničkim zonama.

Posljednjim natječajem Grada Novske kupljene su sve preostale parcele u Poduzetničkoj zoni Zapad čime je ona u potpunosti popunjena, a polako pristižu i novi investitori u PZ Novska’, kaže nam gradonačelnik Marin Piletić. (Marija Pulić Drljača)

Izvor: Gradonačelnik.hr