Kako urbanistički razvoj Čakovca vide studenti zagrebačkog i mariborskog studija arhitekture, koja su njihova viđenja održivog i stanovnicima prihvatljivog načina razvoja urbane sredine te kako pomiriti ograničenja koja postavljaju prostorni i povijesni kontekst prostora, zainteresirani su mogu vidjeti na u subotu navečer otvorenju izložbe pod intrigantnim nazivom „Novi europski Bauhaus i centriranje grada: Čakovec“.
Radovi izloženi u predvorju Dječjeg odjela Knjižnice „Nikole Zrinski“ Čakovec rezultat su rada studenata zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta i Odsjeka za arhitekturu mariborskog Fakulteta za graditeljstvo, prometno inženjerstvo i arhitekturu. Studenti su pod vodstvom prof. dr. sc. Krunoslava Šmita i izv. prof. Uroša Lobnika, osmišljavali kako rekonstruirati dijelove grada, vodeći pri tome računa o uklopljenosti u prostor, namjeni predloženog zahvata te njegovoj održivosti. Kako su istaknuli u uvodu, riječ je o brownfiled prostorima, odnosno dijelovima grada koji imaju ili su imali sadržaje i namjenu, mahom industrijsku. Njihovi prijedlozi ne troše dosad neizgrađeni prostor te nastoje postojeće sadržaje ili modernizirati ili prilagoditi današnjim, drugačijim potrebama.
Lokacije kojima su se bavili su šire središte Čakovca, prostor baraka bivšeg GK „ Međimurja“, prostorom uz zaobilaznicu, Autobusnim i Željezničkim kolodvorom, starim Hrastom, te prostorom Čakovečkih mlinova.
Kako je u uvodnom dijelu naglasio prof. dr. Krunoslav Šmit s zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta, u današnjem urbanom planiranju potrebno je voditi računa o funkcionalnosti, izgledu, održivosti i inkluzivnosti. Ideja vodilja koju su nastojali prenijeti na studente je oblikovati prostore koji služe svrsi za koju su namijenjeni, lijepo izgledaju, ekološki su prihvatljivi te su namijenjeni različitim skupinama građana. To su i ideje novog europskog Bauhausa, koji život u urbanim sredinama sagledava kroz sve oblike i potrebe modernog načina života.
Slovenija ima mnogo takvih gradova poput Čakovca, u kojem se nalaze svi obrazovni, upravni i industrijski sadržaji, dok ljudi žive u okolnim naseljima, što je pred njegove studente stavilo dodatne izazove, rekao je, među ostalim, izv. prof. Uroš Lobnik. Dodao je i da su studenti to prepoznali te da lokacije u Čakovcu koje su danas zapuštene, vide kao izniman prostorni potencijal za razvoj modernog, održivog i uključivog modela urbane regeneracije.
„Odluke koje se donose vezane uz razvoj i izgled grada tiču se svih, a bez obzira na krajnji rezultat, uvijek postoje drugačiji pogledi i mišljenja. No, razgovori, diskusije, javna izlaganja poput ovog, možda nisu najlakši, ali su sigurno najbolji put do krajnjeg rješenja.“, rekla je, pozdravljajući okupljene, gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini. Tom je prilikom naglasila da je Grad 2022. godine potpisao sporazum s Udruženjem arhitekata Međimurja, te je ova današnja izložba jedan od rezultata te suradnje. „Čakovec se danas razvija i gradi kao rijetko kad u svojoj ranijoj povijesti. Također, tehnološki razvoj te nove mogućnosti koje on donosi, i pred urbano planiranje stavlja potpuno nove izazove. Gdje je granica između javnog i privatnog? U kojim slučajevima je javni interes ispred privatnog i obrnuto? Je li sve što je staro ujedno i vrijedno? Čemu dati prednost, parkiranju ili zelenim površinama? Na sva ta pitanja nije jednostavno odgovoriti, pogotovo ne tako da odgovorom budu zadovoljni svi. Ipak, vjerujem da ćemo zajedno ponovno pronaći najbolja rješenja, koja će našem gradu pomoći da i u budućnosti bude grad u kojem je lijepo živjeti.“, istaknula je čakovečka gradonačelnica.
Na otvaranju je predstavljeno nekoliko radova. Prvi, „AgroHub – Čakovec“, autorice Sare Kukor bavi revitalizacijom prostora Čakovečkih mlinova koji predviđa očuvanje industrijskog nasljeđa grada te poljoprivrednog identiteta Međimurja, uz nove poslovne, društvene, kulturne, obrazovne i muzejske sadržaje. Druge radove koji se bave prostora Starog hrasta, dijela grada uz sjevernu obilaznicu i Autobusnog kolodvora, predstavili su mariborski studenti Sara Divjak, Nijaz Dizdarević i David Ficko. Posebno je zanimljivo što autori radova ne žive u Čakovcu, te naše prostore i potencijale sagledavaju na drugačiji način. Upravo ta emocionalna neutralnost rezultirala je neuobičajenim prijedlozima.
Ova izložba realizirana je zahvaljujući suradnji spomenutih fakulteta s Udrugom arhitekata Međimurja. Kako je naglasila predsjednica Udruge arhitekata Međimurja Marija Dekar, Čakovec je grad koji se razvija i raste te koji ima kontinuitet u prostornom planiranju. Pogled sa strane, posebno mladih, otvara nove poglede te mogućnosti za rješavanje sadašnjih i budućih izazova. Zahvalila se i gradu Čakovcu na spremnosti za dijalog sa strukom, sve u cilju podizanja kvalitete prostora i životnog standarda naših stanovnika.
Izložba je otvorena za javnost, a građani je u prostorima Knjižnice mogu razgledati narednih nekoliko tjedana. Sudeći po izloženim radovima, generacije arhitekata koje dolaze imaju nove i drugačije ideje te će sigurno ostaviti traga u razvoju naših životnih sredina.
Grad Čakovec
