Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom, u spomen na donošenje Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države, obilježen je i ove godine na području Grada Preloga. U Prelogu je položeno cvijeće i upaljene svijeće na grobu Juraja Lajtmana, na Groblju Sv. Stjepana u Prelogu, a u sklopu obilježavanja ovog dana na području Međimurske županije položeni su vijenci i upaljene svijeće i kod rodne kuće dr. Ivana Novaka u Macincu, na grobu dr. Vinka Žganca u Vratišincu, na grobu dr. Ivanu Novaku na gradskom groblju u Mihovljanu te kod spomen – ploče ocu Kapistranu Geciju, na Katoličkom domu u Čakovcu. Prigodom obilježavanja Dana sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom održana je i svečana akademija u Zgradi Scheier u Čakovcu.
U Prelogu su se okupili predstavnici Međimurske županije, župan Matija Posavec te njegov zamjenik Josip Grivec, predstavnici Grada Preloga sa gradonačelnikom Ljubomirom Kolarekom te članovima Gradskog vijeća Grada Preloga, predsjednica Mjesnog odbora Prelog Anica Naranđa, predstavnici Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu te članovi povijesne postrojbe Zrinske garde Čakovec. U kratkom obraćanju, gradonačelnik Kolarek je istakao: „Veliki dio svog života, Juraj Lajtman, kao odvjetnik proveo je u Prelogu. Prije Prvoga svjetskog rata, bio je uz Luku Purića, doktora Ivana Novaka, Ignaca Lipnjaka, Vinka Žganca, jedan od najustrajnijih i najzaslužnijih pobornika za hrvatski kulturni i politički preporod Hrvata između Mure i Drave. Kao župnik najprije je djelovao u Daruvaru, a onda u Kotoribi, gdje je, utemeljivši hrvatski pjevački zbor, razvio vrlo široku kulturnu aktivnost među međimurskim Hrvatima. Smatrajući da se preko glazbe mogu kulturno uzdizati i djelovati mladi hrvatski domoljubni svećenici, njegovom zaslugom osnivaju se pjevački zborovi u Macincu i Kotoribi, a kasnije i u drugim mjestima hrvatskog Međimurja. Juraj Lajtman 1912. godine, zajedno s Ivanom Kuharom i Ignacom Lipnjakom sastavio je i tiskao u Zagrebu glasoviti molitvenik na hrvatskom jeziku za međimurske Hrvate „Jezuš, ljubav moja“. U svim događajima koji su prethodili oslobođenju Međimurja, Juraj Lajtman više je od jednog desetljeća radio vrlo plodotvorno. Pišući u hrvatskom tisku, poglavito u Katoličkom listu, Juraj Lajtman pokazao se i kao vrstan publicist“.
Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom u spomen na donošenje Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države. U Rezoluciji od 9. siječnja 1919. godine, koja je jednoglasno donesena na velikoj skupštini međimurskih Hrvata na trgu pred franjevačkom crkvom u Čakovcu, stoji: „U Hrvatskom je narodu u Međimurju od uvijek živjela želja da se politički sjedini sa svojim suplemenicima iste krvi i jezika. Imperijalizam mađarske države, koji je nasilnom mađarizacijom htio od raznih naroda bivše države Ugarske stvoriti jedinstveni i jednojezični mađarski narod,- kao što nije uspio kod ostalih nemađarskih naroda, – tako nije uspio niti kod međimurskih Hrvata. Uzprkos najvećeg nasilja i najžešće mađarizacije ipak je hrvatski narod u Međimurju uščuvao svoj jezik i živu želju za oslobođenje izpod tuđinskog jarma. Kad je pobiedila ideja velikog predsjednika sjeverno-američkih država Wilsona o samoodređenju naroda, osjetili su i međimurski Hrvati da i oni imaju pravo na slobodu i život. Mađarske su vlasti htjele još jednim posljednjim udarcem u klici uništiti ovu težnju naroda za slobodom, te su mnogi sinovi našega naroda morali tu težnju platiti vlastitom krvlju. Ipak je nadošao čas oslobođenja po slavnoj vojsci sinova naše krvi i jezika. Zato danas Hrvati iz cjeloga Međimurja, – sakupljeni na javnoj obćoj skupštini, održanoj 9. siječnja 1919. u glavnom mjestu Čakovcu, – pred cielim svietom otvoreno, odlučno, jednodušno i samosvjesno izjavljuju: Za uviek se odcjepljujemo od mađarske države, kojoj smo do sada pripadali samo pod utjecajem sile i protiv svoje volje.“
(žs)