Ovog tjedna, od 9. do 11. studenoga, Međimurje je bilo domaćin prvoga međunarodnoga znanstvenog skupa naslovljenog „Nematerijalna kulturna baština u porječju Mure i Drave“. Održan u organizaciji Centra za istraživanje Međimurja, Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu i Zavoda za znanstveni rad HAZU u Varaždinu, a u suradnji s Muzejom Međimurja Čakovec i Turističkom zajednicom Međimurske županije, ovaj je skup okupio tridesetak znanstvenika – pretežito iz područja etnologije, ali i historije, povijesti umjetnosti i drugih znanstvenih disciplina – iz Hrvatske i okolnih zemalja.
Prvog dana, 9. studenoga, skup je održan u Centru za kulturu „Rudar“ u Murskom Središću, gdje ga je, nakon pozdravnih govora organizatora, plenarnim predavanjem o regionalnim pristupima očuvanju žive tradicije u Hrvatskoj otvorila Mirela Hrovatin, izaslanica Ministarstva medija i kulture RH.
Uslijedila su tri bloka predavanja na kojima su redom svoja izlaganja održali: Tvrtko Zebec o vuzmeno-ivanjskim kolima u kajkavskom podneblju, Antonio Grgić o kolu kao primjeru proto-arhitekture, Adela Pukl o spolnoj strukturi tradicionalnih fašničkih skupina u Sloveniji, Nena Židov o uplivu politike u zaštitu nematerijalnih dobara na primjeru tradicionalnoga pohoda Djeda Mraza, Anja Jerin o motivima pojedinaca i skupina glede upisa u Registar nematerijalne kulturne baštine, Tajana Štefok o priločkom klecinprotu kao kulinarskoj posebnosti, Sandra Mikac o starim rukopisnim kuharicama, Jasminka Prstec o širenju vještine izrade lepoglavske čipke među učenicima te, na kraju dana, Vladimir Legac o opisima kumstva i uzgoja lana u okolici Ivanca prema rukopisu Ivana Dolenca.
Drugog dana, 10. studenoga, skup se preselio u multimedijalnu dvoranu „Riznice Međimurja“ u Starom gradu u Čakovcu, gdje je otvoren obraćanjem ravnateljice Muzeja Međimurja Čakovec Maše Hrustek Sobočan te pročelnice Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Međimurske županije Nives Kolarić Strah.
Uslijedio je novi niz izlaganja u kojem su redom nastupili: Ivana Orlić, koja je predstavila djelovanje Centra za nematerijalnu kulturu Istre, Klementina Batina, koja je okupljene upoznala s izazovima upravljanja nematerijalnom kulturnom baštinom Bistre, na što se svojim izlaganjem o uporabi društvenih medija kao sredstva popularizacije baštine nadovezala i Lina Malek. Nakon toga Saša Srećković problematizirao je potrebu za sustavnim etičkim pristupom u zaštiti nematerijalne baštine, a Olga Orlić izazove 21. stoljeća u procesima baštinizacije. Na primjeru nedelišćanskih cekera te je izazove prikazala Janja Kovač. Uslijedila su izlaganja Krunoslava Mikulana o motivskom spektru pučkih fantastičnih priča iz Međimurja, Zorana Turka o tri primjera ispreplitanja mita i historiografije te Petra Feletara o fljojsarenju kao tradicijskom obrtu vezanom uz Dravu.
U posljednja dva bloka izlaganja svoje su radove izložili Mojca Ramšak, posvećena istraživanju mirisa kao nematerijalne kulturne baštine, Đuro Blažeka, govoreći o procesu pretvaranja sirove građe s terena u znanstveni rječnik, Esmeralda Agolli o dokumentiranju rituala vezanih uz smrt i pogreb u ruralnoj Albaniji. Službeni dio skupa završen je izlaganjem Zrinke Novak o kanonskim vizitacijama kao izvorima za istraživače nematerijalne baštine, odnosno Leje Šprajc o dilemama pristupa Florijanu Andrašecu kao pjesniku.
Trećeg dana, 11. studenoga, za sudionike skupa i članove organizacijskog odbora organiziran je izlet gornjem Međimurju. Nakon upoznavanja sa sakralnom baštinom ovog kraja u crkvi sv. Jeronima u Štrigovi, s poviješću rudarenja na području Međimurja posjetitelji su upoznati u Spomen-domu rudarstva „Cimper“ u Murskom Središću. Druženje je završilo prisustvovanjem krštenju mošta, kao aktualnom primjeru nematerijalne kulturne baštine, te šetnjom uz obale rijeke Mure.
Saša Vuković
