Pretilost djece i adolescenata jedan je od najozbiljnijih javnozdravstvenih izazova današnjice. Broj pretilih mladih u svijetu u posljednjih se četrdeset godina povećao gotovo četiri puta, a Hrvatska, nažalost, prati ovaj zabrinjavajući trend. Osim fizičkih posljedica, pretilost negativno utječe na psihološko zdravlje djece, smanjuje samopouzdanje i može dovesti do socijalne izolacije. Problem često započinje u djetinjstvu i nastavlja se u odrasloj dobi, a prekomjerna tjelesna masa već se od najranije dobi povezuje s povećanim rizikom od kroničnih bolesti poput dijabetesa tipa 2, srčanih bolesti i poremećaja metabolizma.
S obzirom na složenost problema debljine, svoja iskustva i znanje struke podijelila je univ.mag.med.techn Bernardica Pavlić Pračić glavna sestra poliklinike Salvea. Kroz svoj rad s djecom, ističe koliko rano usvojene navike mogu biti presudne za očuvanje zdravlja i kvalitete života.
„Pretilost kod djece rezultat je više različitih čimbenika. Iako genetske predispozicije imaju svoju ulogu, najveći doprinos daje energetska neravnoteža – unos kalorija koji premašuje njihovu potrošnju. Moderni način života, sve veća upotreba digitalnih uređaja i sjedilački obrasci dodatno pogoršavaju situaciju. Djeca danas provode sve manje vremena u igri i sportu na otvorenom, a često ni roditelji ni djeca nisu dovoljno svjesni važnosti redovite tjelesne aktivnosti za zdravlje“, upozorava Pavlić Pračić
Svjetska zdravstvena organizacija donosi jasne smjernice za kretanje, sjedenje i san djece mlađe od pet godina, prilagođene njihovoj dobi. Cilj je potaknuti zdrav razvoj kroz uravnotežen dnevni ritam aktivnosti, odmora i sna
Za dojenčad (0–11 mjeseci) preporučuje se: Više puta dnevno provesti male tjelesne aktivnosti, prvenstveno kroz interaktivnu igru na podu. Djeca koja još ne pužu trebaju provesti najmanje 30 minuta dnevno na trbuhu dok su budna. Ekrani se ne preporučuju, a za kvalitetan san procijenjeno je da beba treba provesti spavajući 14–17 sati (za 0–3 mj.), odnosno 12–16 sati (4–11 mj.), uključujući i drijemanje.
Za djecu od 1 do 2 godine preporučuje se: Najmanje 180 minuta aktivnosti dnevno bilo kojeg intenziteta, raspoređeno tijekom dana.
- Za jednogodišnjake – izbjegavati ekrane u potpunosti.
- Za djecu od 2 godine – najviše 1 sat dnevno pred ekranima (što manje, to bolje).
A, kvalitetan san za ovaj uzrast je 11–14 sati, uključujući drijemanje.
Za djecu od 3 do 4 godine preporučuje se: Najmanje 180 minuta aktivnosti dnevno, od čega najmanje 60 minuta umjerenog do jakog intenziteta, Vrijeme pred ekranima ograničiti na najviše 1 sat dnevno, a kvalitetan san postići će unutar 10–13 sati, uključujući drijemanje.
I stručnjaci iz Poliklinike Salvea ističu važnost raznolike aktivnosti koja je prilagođena dobi i sposobnostima djece, uz važnost poticajnog i podržavajućeg okruženje roditelja, učitelja i trenera. Bitno je prepoznati i kako sudjelovanje u organiziranim sportskim aktivnostima dodatno razvija osjećaj pripadnosti, disciplinu, samopouzdanje i odgovornost – ključne čimbenike za cjeloviti psihofizički razvoj.
Pavlić Pračić također naglašava kako se pokazalo da djeca koja se od malih nogu bave sportom često zadržavaju aktivan stil života i u odrasloj dobi.
„Redovita tjelesna aktivnost jedan je od najmoćnijih alata u prevenciji i liječenju pretilosti. Sport ne samo da pomaže u regulaciji tjelesne mase, već donosi brojne dodatne koristi: jača kardiovaskularni sustav, potiče zdrav rast i razvoj, unapređuje motoričke i socijalne vještine te pridonosi mentalnom zdravlju. Kako bi se djeca motivirala za redovitu tjelesnu aktivnost, važno je učiniti sport zabavnim i pristupačnim. Roditelji, nastavnici i treneri mogu početi s jednostavnim aktivnostima koje odgovaraju dobi i interesima djece, poput obiteljskih biciklijada, trčanja u parku, igre s loptom ili plivanja. Za mlađu djecu, igre koje uključuju skakanje, trčanje i bacanje lopte mogu biti odličan način da se uvede tjelesna aktivnost“.
Preporuke, koje kombiniraju kretanje, san i ograničavanje sjedilačkog ponašanja, ključne su u prevenciji prekomjerne tjelesne mase i pretilosti kod djece. No, smjernice same po sebi nisu dovoljne – jednako su važni i konkretni primjeri dobre prakse koji ih približavaju roditeljima i zajednici.
Jedan od takvih primjera je i nedavno pokrenuta javnozdravstvena kampanja „Ljubav je poljubac, ne hrana“, usmjerena na prevenciju i liječenje dječje pretilosti. Kampanja naglašava važnost osvještavanja roditelja o rizicima koje pretilost nosi, ali i o ulozi koju svakodnevne navike – poput prehrane i tjelesne aktivnosti – imaju u zdravlju djece. Kroz edukaciju, informiranje i podršku, kampanja želi pomoći obiteljima da naprave trajne i pozitivne promjene u načinu života.
Sport gradi zdravlje za cijeli život
Sport nije samo sredstvo za kontrolu tjelesne težine – on je temelj za cjelokupno zdravlje. Redovita tjelesna aktivnost od najranije dobi pomaže u izgradnji zdravih životnih navika koje se zadržavaju kroz cijelo odrastanje, a u konačnici i kroz život. .
Ako želimo osigurati zdraviju budućnost za djecu, potrebno je kontinuirano ulagati u sportsku infrastrukturu, omogućiti dostupnost sportskih sadržaja svim obiteljima te sustavno educirati o važnosti svakodnevnog kretanja i tjelesne aktivnosti.
Jelena Šupe
